“KADA GRMI, SKLONITE SE”! Fizičar Cvetanović otkrio šta nikako ne treba raditi dok sijeva – Ovi uređaji su KRITIČNI

Objavljeno:

Fizičar Nikola Cvetanović gostovao je na “K1” televiziji i dao je smernice za najbolju zaštitu od grmljavine.

Prethodnih dana region su pogodile jake padavine sa grmljavinom. Došlo je do velikih poplava širom regiona, pa su pripadnici policije imali više intervencija po gradovima. Fizičar Nikola Cvetanović gostovao je na “K1” televiziji i dao je savjete za najbolju zaštitu od grmljavine. Godišnje od udara groma strada više od 25,000 ljudi u svijetu. Istraživanja su pokazala, da od ove pojave, čak šest puta više ginu muškarci nego žene.

“Priroda nas stalno podsjeća koliko je ona moćna. Iako smo tehnološki dosta napredovali, ipak, te prirodne sile, kao što su gromovi i munje, ne možemo da stavimo pod kontrolu. One prevazilaze sve, to su ogromne energije koje se u tom trenutku saspu na jednu malu lokaciju. Treba se toga plašiti, ali ukoliko se vi ponašate po određenoj proceduri, gradite zgrade po određenoj proceduri, onda je opasnost minimalna. Kada grmi, treba da se sklonite, jer je to velika količina naelektrisanja u jako kratkom periodu. To su složeni procesi koji se sastoji iz više faza. Munja traži put gdje hoće da prođe, neki uopšte ne završe na zemlji, ali kada se napravi jedan jaki provodni kanal, to je nezamisliva energija u mili sekundi. Ono što mi vidimo kao jedan udar munje je ustvari desetak za jako kratko vrijeme”, započinje Cvetanović.

Dr Nikola Cvetanović savjetuje na koji način je najbolje da se zaštitimo tokom udara gromova. Ako se nalazimo napolju, prema njegovim riječima je najbolje ući u automobil.

“Najbolje je da se stane negdje gdje ima gromobrana, ako ne, bolje je da se sklonite u automobiil, nego da budete na otvorenom, kako ne biste vi bili ta najviša tačka gdje grom može da udari. On traži put i najveća je vjerovatnoća da udari u najvišu tačku na nekoj površini. Ne treba nikako stajati pored drveta, a i na planininama je izuzetno opasno. Savjet je da nikako ne budete u grupi, već da se svi razdvojite. Opasne su veoma i vodene površine, pa obavezno treba izbjegavati plivanje i boravak u čamcima. Nemojte leći na zemlju već čučnite”, dodaje Cvetanović.

Ukoliko se nađete u nekom prevoznom sredstvu, poput autobusa, automobila ili aviona, dr Cvetanović ističe, da razloga za strah nema. Objasnio je Faradejev kavez.

“Ukoliko je automobil normalan i nije kabriolet, onda ste bezbjedni, jer u kolima postoji takozvani Faradejev kavez. Štiti vas upravo taj metal u Faradejevom kavezu zbog kojeg je električno polje poništeno. Dešava se, da udari grom u auto ili autobus i da ga ošteti, ali čovjeku ne može da našteti. U automobilu ste bezbjedni bez obzira na to da li je motor uključen ili nije, da li se krećete ili stojite”, kaže Cvetanović.

Cvetanović je naveo da nema razloga za strah ni kada se nalazimo u avionu. Objasnio je napredak zaštite aviona od gromova.

“U avione često udaraju gromovi. Posljednja nesreća koju je izazvao udar groma je bila šesdesetih godina. Tada su inženjeri shvatili i odlučili da postave zaštite, odnosno mrežu provodinika koji se ponašaju kao gromobrani , ona sprovede struju do zemlje, može da dođe do nekih manjih posljedice po elektroniku, ali niko ne strada, tako da je bezbjednost u avionu maksimalna”, navodi Cvetanović.

Iako mnogi smatraju da mobilni telefoni privlače udare groma, fizičar Nikola Cvetanović naglašava da to nije tačno. Demantovao je zablude koje postoje.

“Jedno vrijeme se oko toga vodila polemika. Postoji neki koncezus, nakon ispitivanja otkako ljudi koriste više mobilne telefone, da ne postoji neka veća vjerovatnoća da vas grom udari. Teorijski bi moglo, jer kada pričate u blizini, pravite jone u nekoj manjoj količini. Ne treba u trenutku udara groma držati telefon pored glave, ali u džepu neće napraviti nikakav problem. Treba izbjegavati korišćenje, ali ne treba ni da bacite mobilni telefon od sebe, jer nije dokazano da postoji veća vjerovatnoća da će da vas udari grom”, kaže Cvetanović.

Muškarci više stradaju od udara groma. Najviše ljudi strada na vodenim površinama.

“Muškarci se više bavi poslovima na otvorenom. U Americi je odnos 1:3, jer najviše muške populacije strada na ribarskim čamcima. Grom voli da udari u vodenu površinu, ljudi koji su na tom čamcu su izdugniti nekoliko metara iznad, a to je već dovoljno da munja odabere taj put kojim će da ide. Najbitnije je što manje sebe eksponirati i što više spustiti se”, dodaje on.

Ukoliko preduzmemo preventivne mjere zaštite, Nikola Cvetanović ističe da ljudi nemaju potrebu za strah. Neke uređaje bi trebalo isključiti kada grmi.

“Ako čujete i vidite da se munja i grom, čuju i vide u isto vrijeme, to znači da je grmljavina već blizu. Činjenica je da u gradskim naseljima ona hoće da udara u žičane ograde, hoće elektricitet da prolazi kroz podzemne kablove i da postoji poprilična mogućnost uništavanja elektronskih uređaja. Kada grmi isključite iz struje laptopove, televizore, mikrotalasne pećnice. Ovi uređaji su u najvećoj opasnosti, kao i svi uređaji sa čipom. Takođe, nikako ne treba da se kupate kada je grmljavina u blizini, jer ona može kroz cijevi koje prolaze ispod zemlje, da izazove strujni udar”, ističe Cvetanović.

Ljudi često su skloni da broje, kako bi znali kada će grom da udari. Nikola Cvetanović objašnjava, na koji način, možete da izračunate, koliko je grom udaljen od vas.

“Kada se formira munja, to znači da imate elektrone koji su učinili vazduh provodnim i tu prolazi ogromna struja. Jonizuje se vazduh i to stanje se zove plazma. Tu se emituje ogromna količina zračenja, svjetlost trenutno stiže do vas jer putuje 300 hiljada kilometara u sekundi, a zvuku je potrebno vrijeme. To znači, da kada vidite bljesak munje, a zvuk kasni 3 sekunde, grom je otprilike jedan kilometar od vas. Ono što ne treba da vas zavarava je i to, da iako oblaci nisu blizu, grom može da udari”, pojašnjava Cvetanović.

Za kraj, Cvetanović je rekao šta bi trebalo uraditi u slučaju da nekoga udari grom. Prva pomoć je najvažnija prema njegovom mišljenju.

“Veći broj ljudi preživi, nego što pogine od udara groma. Ono što preporučuju sve zdravstvene organizacije je, prva pomoć. Pozovete Hitnu pomoć, dok ne stignu radite masažu srca i vještačko disanje. Čovjek nije opasan, ni naelektrisan. Ono što je možda i najvažnije je da na bezbjedan način sklonite sebe i njega”, zaključio je fizičar Nikola Cvetanović.
(MONDO/K1)

Povezano

Najnovije