Konzumacija procesuirane hrane i zasićenih masti samo je jedan od uzroka začepljenja krvnih žila, a postoji li prirodan način za njihovo odčepljivanje i pogađa li ateroskleroze samo arterije ili i vene pročitaj u nastavku.
Unutar ljudskoga tijela nalazi se krvožilni sustav koji je zamršena mreža krvnih žila, kapilara, vena i arterija. Spomenute žile prenose kisik kroz tvoje tijelo pomažući mu tako u održavanju tjelesnih funkcija, a sve dok su te krvne žile čiste i otvorene, krv može slobodno teći. No, ponekad se unutar njih nakupe malene blokade koje nazivamo plakovima, oni smanjuju protok krvi, a ponekad ga u potpunosti blokiraju.
Kao glavni uzrok začepljenih žila najčešće se navodi konzumacija procesuirane hrane i zasićenih masti, toksina i raznih kemikalija, a kako plak u žilama raste tako se javljaju i razni medicinski problemi kao što je smanjen protok krvi kroz žile, smanjen dotok krvi u ekstremitete, angina, bolesti srca te srčani i moždani udar, prenosi Medical News Today.
Arterije ili vene?
MSD medicinski priručnik prenosi kako je ateroskleroze “općeniti pojam za više bolesti u kojima stijenka arterije postaje tanja i manje elastična. Najvažniji i najčešći oblik te bolesti je ateroskleroza pri kojoj dolazi do nakupljanja masnog materijala pod unutrašnju ovojnicu (endotel) arterijske stijenke.”
Ona se može pojaviti u bilo kojoj arteriji – ali ne i u venama, žilama koje dovode krv natrag u srce. Kardiolog Curtis M. Rimmerman objašnjava da su arterije žile u kojima dolazi do protoka visokog pritiska. Upravo on utječe na unutarnju oblogu žila te omogućava lakše skupljanje kolesterola. No, kada dolazi do operacije aortokoronarnog premoštenja poznatijeg kao srčana obilaznica ili bypass, liječnici mogu koristiti venu s jednog dijela tijela i prenijeti je kod srca gdje će ona predstavljati “novu arteriju”. Jedino u tom slučaju može doći do ateroskleroze vene, prenosi Clevland Clinic.
Postoji li prirodni način za odčepljivanje žila?
Iako istraživanja za sada ne podržavaju činjenicu da će konzumacija određene hrane pomoći u odčepljivanju žila, neke manje studije na životinjama donose rezultate zbog kojih su istraživači pozitivni glede budućnosti te smatraju kako su na tragu nečega samo im je potrebno više vremena i istraživanja.
Gubitak kilograma, više vježbe i konzumacija hrane koja sadrži manje kolesterola neki su od koraka koje možeš poduzeti kako bi smanjila plakove ili spriječila njihovo dodatno nastajanje, ali oni neće ukloniti postojeće plakove.
Komplikacije kod začepljenih žila
Ako tvoj liječnik otkrije blokiranu jednu ili više žila, promjena načina života neće biti dovoljna, već će umjesto toga liječnik vjerojatno predložiti invazivni tretman uklanjanja blokade ili spomenuti tretman srčane obilaznice.
Uklanjanje blokade odvija se tako da ti liječnik umeće sićušnu cjevčicu u žilu kako bi pomoću nje isisao plak ili ga razbio, a prilikom toga možda će biti potrebno i stavljanje sitne metalne strukture ili stenta koji će pomoći održati žilu otvorenom i tako osigurati protok krvi, prenosi Healthline.
Može li doći do blokiranih žila bilo gdje u tijelu?
Često se čuje o blokiranim žilama u srcu ili mozgu, ali doktor Rimmerman navodi da su, u stvari, “blokade u drugim organima prilično česte, ali ne moraju uvijek uzrokovati uočljive simptome. Blokade u žilama srca i mozga često su stvar života i smrti i naravno, zbog toga dobivaju više pažnje”, zaključio je.
MSD medicinski priručnik prenosi kako “ateroskleroza može zahvatiti arterije mozga, srca, bubrega, drugih vitalnih organa, te ruku i nogu, a kada se razvije u arterijama koje opskrbljuju mozak – karotidne arterije – može doći do moždanog udara, a ukoliko zahvati arterije koje opskrbljuju srce – koronarne arterije – može nastupiti srčani udar.”
Simptomi začepljenih arterija
MSD navodi da “ateroskleroza obično ne izaziva simptome sve dok značajno ne suzi arteriju, ili dok ne izazove naglo začepljenje.” No, ako ih izazove, oni su vidljivi ovisno o tome gdje se događa aterosklerotski proces, a Physicians Committee for Responsible Medicine (PCRM) navodi tri najčešća:
Bol u donjem dijelu leđa – Arterije koje vode u donji dio leđa među prvima u tijelu nakupljaju plak i pokazuju znakove začepljenja. PCRM navodi da 10 posto Amerikanaca u tim arterijama doživi blokade, odnosno nakupljanje plaka već do dvadesete godine, a prema raznim studijama, ljudi koji pate od kronične boli u leđima – najčešći oblik boli u Sjedinjenim Državama – vjerojatno imaju začepljene lumbalne arterije.
Erektilna disfunkcija – U mnogim je slučajevima erektilna disfunkcija rani znak začepljenih arterija. Nedavna studija otkrila je da kada bi se muškarci koji imaju erektilnu disfunkciju narednih 20 godina odmah slali i na pregled srca spriječilo bi se milijun srčanih ili moždanih udara.
Moždani udar – Kad se plak nakuplja u arterijama koje vode do mozga, put za protok krvi se sužava, uskraćujući dijelove mozga krvlju i kisikom. Bez kisika, moždane stanice počinju odumirati te dolazi do trombotskog moždanog udara. Nedavne studije navele su da rješenje nije u tabletama, već u ljudskoj prehrani jer konzumiranje biljne prehrane bez kolesterola i malo masti dokazano smanjuje arterijske blokade i poboljšava protok krvi.
Bol u prsima ili angina – Mayo klinika kao simptome dodatno navodi i bol u prsima ili anginu koju možeš prepoznati po pritisku ili stezanju u prsima, a obično se javlja na srednjoj ili lijevoj strani prsnog koša te kratkoću daha koja se manifestira kada srce ne može ispumpati dovoljno krvi da bi zadovoljilo potrebe tvojega tijela.
Savjeti za prevenciju plaka
Kada je riječ o prevenciji ili sprječavanju nastanka novih plakova ono prema čemu trebaš usmjeriti svoju pažnju jest smanjenje lipoproteina niske gustoće (LDL) i povećanje razine lipoproteina visoke gustoće (HDL).
Kad imaš puno LDL-a, višak kolesterola pluta kroz tvoje tijelo i može se zalijepiti za zidove arterija, a HDL ili “dobar” kolesterol, pomaže u uklanjanju LDL stanica i zaustavlja stvaranje novog plaka.
Zdrava prehrana – Dijeta može igrati veliku ulogu u poboljšanju zdravlja srca i smanjenju rizika od nakupljanja plaka. Nikad nije kasno započeti konzumirati zdrave namirnice. Dodaj više ‘dobrih’ masti u svoju prehranu – dobre masti nazivaju se nezasićenim mastima, a možeš ih pronaći u hrani poput maslina, orašastih plodova, avokada i ribe. Smanji konzumaciju zasićenih masti, poput masnog mesa i mliječnih proizvoda – pokušaj jesti više piletine i obroka koji se temelje na biljkama. Eliminiraj umjetne izvore trans masti – većina umjetnih trans masti nalazi se u prerađenoj, pakiranoj hrani kao što su kolačići. Povećaj unos vlakana – vlakna pomažu u snižavanju LDL-a, a možeš ih pronaći u namirnicama poput povrća, leće, graha i zobi.
Kretanje – Vježba može poboljšati tvoje kardiovaskularno zdravlje i pomoći u sprečavanju srčanih problema. Ako inače nisi fizički aktivna osoba, počni polako. Idi u šetnju jednom ili dva puta tjedno te s vremenom pojačavaj fizičku aktivnost. Polako izgradi svoju rutinu i izdržljivost. Dnevni cilj treba ti biti 30 minuta umjereno intenzivnog vježbanja barem pet dana u tjednu.
Višak kilograma – Jednom kada se počneš bolje i zdravije hraniti i više kretati gubitak kilograma doći će prirodno. Gubitak čak 5 do 10 posto svoje tjelesne težine može imati ogroman utjecaj na tvoje zdravlje, uključujući i kolesterol.
Prestanak pušenja – Istog dana kad prestaneš pušiti tijelo će ti se početi oporavljati. Osim toga, prestanak pušenja može ti pomoći i u povećanju razine HDL-a.
Liječenje – Ako promjene životnog stila nisu dovoljne, liječnik ti može propisati lijekove za smanjenje LDL-a i sprečavanje nastanka plaka. Jednom propisan, lijek za kolesterol obavezno uzimaj onako kako ti je liječnik savjetovao. Nadalje, mnogi će lijekovi bolje djelovati jednom kad promijeniš način života, stoga nikada nije loše započeti sa zdravim promjenama, čak i ako uzimaš lijekove.
(Miss7zdrava.24sata.hr)