Leptospiroza je relativno rijetka bolest od koje obolijevaju i ljudi i životinje. Ovu endemsku (prisutna kod specifičnih populacija) zoonozu uzrokuju bakterije iz roda Leptospira koje prenose životinje, najčešće glodavci.
Bolest se širi putem životinjske mokraće, a ljudi se mogu inficirati kontaktom ozlijeđene kože, sluznica i očiju s mokraćom, vodom ili tlom u kojem se nalazi bakterija.
Simptome bolesti mogu razviti i ljudi i životinje. Životinje koje ne pokazuju simptome mogu biti kliconoše i širiti zarazu. Rijetko je zabilježen prijenos infekcije s čovjeka na čovjeka.
Leptospiroza se može kategorizirati kao profesionalna bolest, jer veću izloženost i rizik od zaraze imaju poljoprivrednici, veterinari i rudari te svi oni koji većinu vremena provode oko životinja i u prirodi. Kampiranje u prirodi, rafting i plivanje u zagađenim jezerima i rijekama također povećavaju rizik od zaraze, piše Vašezdravlje.com
Leptospirozu uzrokuje Leptospira interrogans, gram-negativna aerobna, dugačka, tanka i zavojita bakterija (spiroheta) koja pod elektronskim mikroskopom podsjeća na znak upitnika.
Prenositelji zaraze mogu biti različite vrste domaćih i divljih životinja, koje uzročnika leptospiroze, bakteriju Leptospira interrogans, nose u bubrezima i mogu širiti zarazu izbacivanjem mokraće, ali mogu oboljeti i uginuti. Zaražena mokraća se može naći u vodi i tlu, gdje bakterija može živjeti tjednima i mjesecima.
Ljudi se mogu zaraziti direktno, u kontaktu s mokraćom inficirane životinje, ili indirektno, u kontaktu s vodom, tlom ili hranom koji su kontaminirani mokraćom. Bakterija prodire kroz kožu ili sluznice (oči, nos ili usta), posebno ako je kožna barijera oštećena. Pijenje kontaminirane vode, također, može biti uzrok infekcije.
SIMPTOMI
Simptomi leptospiroze nastupaju naglo, najčešće pet do četrnaest dana nakon infekcije uzročnikom, s tim da inkubacijsko razdoblje može trajati od dva do trideset dana. Često se događa da bolest ostaje klinički neprepoznata jer prolazi bez simptoma.
Prvi simptomi uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, zimicu i bol u mišićima, dok su ostali česti simptomi ružičaste oči, povraćanje, bol u trbuhu, žutica, proljev i osip. Većina oboljelih oporavi se u roku tjedan dana bez liječenja, dok otprilike deset posto može imati težak oblik leptospiroze.
Iako su kliničke manifestacije bolesti različite, bolest se prema izraženosti simptoma može podijeliti u četiri kategorije:
– blaga bolest slična gripi – leptospiroza sa simptomima sličnima gripi smatra se lakšim oblikom bolesti koji obično traje oko desetak dana. Ukoliko se simptomi ne povuku razvija se teži oblik bolesti s mogućim oštećenjem bubrega, jetara, pluća, mozga i leđne moždine.
– Weilov sindrom – teški je oblik leptospiroze sa stalnom vrućicom i smanjenom sposobnošću zgrušavanja krvi, što dovodi do unutarnjeg krvarenja i oštećenja bubrega te oštećenja jetara
– meningitis (infekcija ovojnice koja obavija mozak i leđnu moždinu) / meningoencefalitis (infekcija moždane ovojnice i mozga) – ako se ne liječe, ova stanja mogu rezultirati trajnim oštećenjem mozga ili smrću
– plućna hemoragijska bolest – razvije se ako bakterija inficira pluća, kada može doći do nemogućnosti disanja, a u teškim slučajevima i do nakupljanja krvi u plućima i gušenja.
Podsjetimo, više od deset pacijenata kojima je potvrđena leptospiroza hospitalizirano je na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
preuzeto