MIJENJAĆETE CRNE PLOMBE SAMO POD JEDNIM USLOVOM! Od sledeće godine zabranjene, stomatolog Gojnić: Problem je PRAH u ustima

178

Od 1. januara 2025. godine zabranjuju se amalgamske zubne plombe, poznatije kao crne plombe. Marko Gojnić, predsednik Upravnog odbora Stomatološke komore Srbije, otkrio je da li ćemo morati da ih menjamo.

Savet Evropske unije i Evropski parlament doneli su odluku o zabrani amalgamskih zubnih plombi, koja će stupiti na snagu 1. januara 2025. godine. U narodu su poznate kao crne plombe, a sporne su zbog žive koja se nalazi u njima, a koja predstavlja potencijalnu opasnost po zdravlje. Da li ćemo morati da menjamo plombe, šta da rade oni koji ih imaju godinama unazad ili je cela priča povezana sa inovacijama i profitiranjem u stomatologiji, otkrio je u emisiji “150 minuta” na Prvoj Marko Gojnić, predsednik Upravnog odbora Stomatološke komore Srbije.

“Posle toliko godina urađene su i mnoge studije koje su pokazale da amalgamske plombe mogu da budu poprilično štetne. Nisu one mnogo štetne po organizam kada se vežu, kada završe svoju aplikacuju u ustima, nego su štetne za životnu sredinu. Kad ih menjamo, svi stomatolozi će vam posvedočiti da se javlja crni prah u ustima pomešan sa vodom. Taj ceo prah negde mora da ode, a gde da ode, ako ne u kanalizaciju. Evropska unija je donela određene odluke pod pravnom regulativom, da se koriste određeni filteri, kako taj prah sa metalima, među kojima je nekada bilo olovo, živa, srebro, kalaj, bakar, ne bi otišao u reke”, objasnio je Gojnić koji ne preporučuje crne plombe.

“Amalgamske plombe su se uglavnom koristile u domovima zdravlja zbog svoje ekonomičnosti. Međutim, ako mene pitate da li bih kao stomatolog koristio amalgamsku plombu, ja bih rekao – ne. Oduzima mnogo vremena, potreban je asistent. Divim se starijim kolegama koje su to radile bez asistenta, ali u današnje vreme i sa današnjom dinamikom rada, kompozitne plombe su mnogo prilagodljivije. Ipak, imamo dobre sisteme aspiracije, pa ne dolazi do toga da pacijenti mogu da progutaju ili udahnu. To je jak pritisak koji izvlači ceo sadržaj te plombe”, objasnio je Gojnić.

 

Da li ćemo morati da menjamo plombe?

“Moj savet je da se ide redovno na kontrole. Kontrole će pokazati da li su plombe dobre ili nisu. Često dolazi do fraktura preostalog dela zuba gde može doći do većih komplikacija. Karakterističan je taj sekundarni karijes koji se može javiti kod amalgamskih plombi. S obzirom na to da je boja plombe boja metala, ne može se tek tako pregledom uočiti sekundarni karijes. Moramo pažljivo da obavimo pregled. Ukoliko postoji naznaka da postoji karijes, treba ukloniti celu plombu zato što pored plombe kreće duboko karijes i pravi veće komplikacije. Ako ne postoji problem, nije nužno menjati ih“, otkrio je Marko.

Crne plombe nadžive zub, a da li su bele dugotrajne?

“Crne plombe su dugotrajne, one mogu da nadžive zub. Uglavnom se desi da pukne zid zuba, a plomba ostane i dalje. Abrazivna svojstva i čvrstoća belih plombi su prilagođene zubima. Nešto što je baš jako tvrdo u ustima, ne znači da treba tako i da bude. Trebalo bi da bude prilagođeno zubnoj gleđi i zubnom tkivu kako ne bi oštetilo zub. Bela plomba je dosta dugotrajna. Uglavnom abradira usled sile žavakanja, a kada dođe vreme za zamenu, izgubi morfološku strukturu i to se jasno vidi. Trenutno ne postoji razlika u ceni između crnih i belih plombi. Nadam se da ćemo doći do razvijanja stomatologije u Srbiji i da ćemo moći da primenimo nove tehnologije”, rekao je Gojnić i otkrio kakva je higijena u Srbiji.

“Dentalna higijena u Srbiji je na razočaravajućem nivou, ali moram da kažem da imamo bipolarnost. Imamo ljude koji savršeno održavaju oralnu higijenu i urade sve što je moguće, a imamo ljude koji brinu o spoljašnosti. Izgledaju lepo, a nemaju bočne zube. Jako velike komplikacije mogu da krenu od zuba. Mi, kao doktori stomatologije, učimo sve predmete vezane za organizam. Imali smo tipične primere u kojima dođe do ugroženosti organizma ukoliko se ne rešava oralno zdravlje. Redovan pregled zavisi od karijesa u ustima. Otprilike, rekao bih, pregled na šest meseci je u redu ako nije bilo karijesa, a na tri ako ga je bilo“, objasnio je Marko Gojnić, predsednik Upravnog odbora Stomatološke komore Srbije.

(MONDO/T.V.)