Za srpske proizvode tržište Kosova i Metohije je od 1. juna potpuno zatvoreno, ali proizvođačima iz južne srpske pokrajine ne smeta da svoju robu plasiraju na teritoriji centralne Srbije. I da na tome dobro zarade. Tako se sok proizvođača iz Gnjilana našao na rafovima beogradskih prodavnica, a s obzirom da nema nikakve dodatne namete, po cijeni niko mu ne može ni prići. Pakovanje od dva litra ovog napitka košta od 1 do 1.5 Eura!
S druge strane, nacionalni zahtjevi Prištine nisu smetnja da proizvođači sa Kosova plasiraju svoju robu i kupcima u centralnoj Srbiji. Naša zemlja nije uvela nikakve recipročne mjere, pa se roba sa KiM plasira širom naše zemlje bez dodatnih nameta.
I dok je Aljbin Kurti spustio rampu za srpske proizvode već nekoliko mjeseci, dotle se artikli proizvođača sa Kosova prodaju usred Beograda. Jelena S. iz beogradskog naselja Karaburma pazarila je u prodavnici u svom naselju pomenuti sok, čija je zemlja porijekla Kosovo.
- Ko je dozvolio i kojim kanalima je ovaj artikal dospe do rafova u prestonici. U toj radnji često pazarim pošto mi je najbliža. Primijetila sam novi sok, malo drugačijeg pakovanja, nego što su ostali, a iskreno, cijena je bila znatno povoljnija. Kupila sam sok od zelene jabuke i breskve. Prvi je koštao 139, a drugi 169 dinara za pakovanje od 2 litra. Zainteresovalo me je ko proizvodi tako jeftine sokove. Imala sam šta da vidim! Na deklaraciji je pisalo da je fabrika iz Gnjilana, a zemlja porijekla je Kosovo – ispričala nam je ona.
Mariju je posebno iznenadilo što na engleskom i na albanskom nije napisana zemlja porijekla, dok na srpskom jeste.
- Zgranuta sam da se ovakve stvari dešavaju u srcu Srbije! Nemam riječi! – kaže ona.
Dućan u kome je Jelena pazarila ne pripada nijednom velikom trgovinskom lancu koji posluju u Srbiji, ali samo u Beogradu imaju više od 30 radnji. Interesantno je da na zvaničnom portalu ovog preduzeća gdje su predstavljeni svi proizvodi u odeljku “Negazirana pića” ovog soka nema.
Ranijim propisima je predviđeno koje oznake mora da ima roba koja je porijeklom iz AP Kosovo u dijelu koji se odnosi na zemlju proizvodnje. Na deklaraciji koja se zatekne na robi u maloprodaji na tržištu Srbije, a koja je porijeklom iz AP Kosovo i Metohije, treba da bude navedeno: Kosovo* – što upućuje na Rezoluciju UN 1244, ili Kosovo/1244 RS. Također, može da stoji i Kosovo/Srbija ili UNMIK/Kosovo i sve navedeno može biti istaknuto i na latiničnom pismu.
Sok, koji je Beograđanka Marija, kupila u prijestlonici, međutim, imao je sasvim drugačiju deklaraciju. Procedura, s druge strane, nalaže da ako iz drugih zemalja Evropske unije pošiljke preko Srbije idu u južnu srpsku pokrajinu, kontroliše se da li je dokumentacija statusno neutralna. Sertifikat ili faktura ne smiju da budu sa oznakom „republika Кosovo”, ali može da stoji „Кosovo”. Pošiljke s nepropisnim deklaracijama se vraćaju. Ista procedura je i kada ide sa Кosova ka zapadnoj Evropi. Кada roba ide iz centralne Srbije na Кosovo i obrnuto, od 2012. godine se poštuje procedura ustanovljena Briselskim sporazumom.
Kurir.rs
