Nije suvišno vagati imate li više koristi ili štete u određenoj životnoj situaciji ili odluci. Ponekad prevlada mala stvar, koja na duge staze postaje odlučujuća velika stvar. Mnogi izumi kroz vrijeme svjedoče o ovom pravilu, a jedan od njih je svakako rendgenski snimak. Kada se uporede njegove snage i mane, jasno je zašto je to jedna od najvažnijih medicinskih metoda za postavljanje tačnih dijagnoza.
U prošlosti su ljudi, nažalost, umirali od posljedica rendgenskog snimanja. Tačnije, u prvim danima ovog revolucionarnog naučnog otkrića, rendgenski snimak je bio opasan po život i pacijenata i onih koji su koristili uređaj. Ali zbog svog neprocjenjivog dijagnostičkog potencijala, ovaj instrument nije napušten, već se radilo na njegovom poboljšanju i otklanjanju nuspojava. Zato se danas mogu otkriti ozbiljne unutrašnje anomalije uz minimalne zdravstvene rizike, što ne bi bilo moguće bez rendgenskih zraka.
Rendgen je djelo poznatog njemačkog fizičara Wilhelma Konarda X-Ray iz 1895. godine. Ispitujući sposobnost različitih materijala da zaustave zrake, prinio je ruku fluorescentnom štitu dok je aparat bio uključen i primijetio kostur svoje ruke. .
Kasnije je priznao da je ova slika na njega ostavila toliko snažan utisak da je odlučio da nastavi svoje eksperimente u tajnosti. Plašio se da bi mogao izgubiti ugled ako se pokaže da sve što je tvrdio nije istina. Čuveni naučnik nije izlazio iz laboratorije više od mjesec dana. U njoj je jeo i spavao, kako bi otkrio tačno djelovanje novootkrivenog zračenja.
Prva “rendgenska” fotografija ušla je u historiju
Rendgen je spekulisao da je to nova vrsta zraka. On ih je privremeno nazvao rendgenskim zracima, koristeći matematičku notaciju za nepoznatu količinu. Iako je kasnije, kada je postao poznat, rendgenski zraci nazvani po njemu, on je sam radije koristio već spomenuti termin. Krajem iste godine, 1895. godine, snimio je sada legendarnu i prvu “rendgensku” fotografiju ruke svoje supruge Ane Berte Ludvig.
Nakon što je rendgensko zračenje otkriveno, otkriveno je i njegovo štetno dejstvo, jer je ubrzo ustanovljeno da su ti prvi rendgenski aparati emitovali veliku količinu zračenja, što je dovelo do povreda, oštećenja kože, pa čak i raka. Kako bi se opasnost od rendgenskih zraka svela na minimum, potrebno je pri snimanju provoditi određene mjere zaštite, kao što su zaštita pacijenta i zdravstvenog radnika, uključujući i zaštitu okoline od rendgenskog zračenja. Upravo zbog toga doktori, stomatolozi i medicinske sestre danas stoje na sigurnoj udaljenosti kada radi rendgenski snimak, ali su sami pacijenti gotovo potpuno sigurni dok je snimanje u toku.
Iako postoji određeni rizik, koristi su mnogo veće
Ova metoda brzo i jednostavno pruža informacije o upalnim bolestima kostiju ili njihovim povredama, tumorima i cistama koštano-zglobnog sistema, kao i drugim deformitetima, bilo stečenim ili urođenim. Danas se uz pomoć rendgenskih zraka otkrivaju mnoge tajne ljudskog tijela. Moguće je sagledati svaki dio unutar ljudskog tijela i precizno utvrditi da li postoje poremećaji i na vrijeme ih ukloniti. Dakle, razumijemo da, iako se izlažemo određenom riziku, u ovom slučaju na nivou statističke greške, koristi su mnogo veće, a često su nam od vitalnog značaja.
Koliko god nepovjerenje imali, ne postoji osoba koja bi odbila rendgenski pregled ako joj je život u opasnosti, pa neka nam ovo bude životna lekcija da sačuvamo i prihvatimo druge, nove “izmišljotine” u različitim segmentima život.
Na primjer, postoje ljudi koji jednostavno ne žele da ostave pušenje, za koje znamo da nosi samo štetne posljedice. Zato alternativna rješenja koja danas imamo, a koja su znatno manje štetna po zdravlje, ne treba a priori otpisivati, već treba provjeriti njihovu naučnu utemeljenost i posmatrati kao vid smanjenja štete.
Veliki broj naučnih otkrića izaziva nepoverenje i u široj i u stručnoj javnosti, ali im treba dati šansu, jer setite se kako su ljudi na početku gledali na penicilin, koliko su se smejali genijalnosti Mihaila Pupina ili Gutenberga, koji su spasavali. nas od bola pisarske škole sa štamparskom presom.Mihajlo Pupin ili Gutenberg, koji su nas sa štamparskom presom spasili od bola prepisivačke škole.
Izvor: Blic.rs