Proizvođači su na pojednim proizvodima zbog krize, smanjili garamažu, a cijene su ostale iste.
Brojni kupci su primijetili da trgovci varaju na gramaži proizvoda i njihovim cijenama, pa tako sada, po istoj, a u velikom broju slučajeva i većoj cijeni, dobijete manju gramažu ili zapreminu porizvoda.
Prvi primjer smanjene gramaže je pakovanje čokolade od 100 grama, čije pakovanje sada iznosi svega 80 ili 85 grama, drugi primjer su četiri umjesto pet redova napolitanki, a ambalaža je ostala istih dimenzija, zatim gotove supe u kesicama (takođe manja količina, a ambalaža stara), tjestenine, grickalice, čaša jogurta i kućna hemija, omekšivači koji se prodaju u polupraznim flašama, deterdženti u plastičnim vrećama…
Sve manje grama
Brojni kupci smatraju da su “zavrnuti”, pa sad uglavnom pažljivo gledaju proizvode koje kupuju, a mnogi gledaju da uštede i kupovinom na akcijama.
Iako se nekada znalo da se mlijeko prodaje na litar, sada je litarsko pakovanje mlijeka zapravo 968 mililitara. Čaša jogurta koja je nekad bila teška 200 grama sada je 180, dok je pakovanje kečapa sa 100 spalo na 90 ili čak 80 grama ili veće pakovanje sa standardnih 200 grama na 180. Ipak, pojedina pakovanja su smanjena samo za simbolični gram, na primjer puding u prahu, čija je kesica sa 50 grama spala na 49.
Za tri grama je smanjena količina kesice suhog pekarskog kvasca, a njena prvobitna težina bila je deset grama, dok je razlika između stare i nove gramaže dostigla čak 30 odsto! I naravno, da je sa smanjenjem pakovanja pala i cijena proizvoda, ne bi bilo problema, međutim, cijena je ostala ista ili je pak s novim talasima poskupljenja i taj proizvod poskupio!
Marko Dragić iz pravnog tima Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) kaže za Kurir da udruženje gotovo svakodnevno dobija primjedbe potrošača koji se žale na smanjenje gramaže, to jest zapremine pojedine robe.
“U najvećem broju slučajeva to budu slatkiši. Njihova težina je smanjena od 30 do 40 odsto, što uopšte nije malo. Tu su odmah i grickalice, kese su poluprazne, odnosno napumpane vazduhom. Zatim pavlaka od 200 mililitara, špagete od 500 grama i “kilogram hljeba”, koje su preko noći zamijenili 20 grama lakša pavlaka, manje pakovanje špageta i pola kilograma lakši hljeb, manje listića u rolnama toalet-papira.
Šrinkflaciji smanjivanje količine proizvoda za vrijeme inflacije, to jest pakovanju manje gramaže ili zapremine proizvoda bez mijenjanja cijene, nije moguće stati na put. Direktivom EU koja je donijeta prije desetak godina proizvođačima je data sloboda da ne moraju striktno da se pridržavaju određenog pakovanja i da je promjena gramaže ili zapremine proizvoda legitimna.
“To nije dovođenje u zabludu potrošača. Sve ono što je transparentno naznačeno smatra se da je ispravno i u skladu sa zakonom i da je potrošač prilikom kupovine imao mogućnost da se upozna sa samom količinom proizvoda”, kaže Dragić.
Čokolada 100 g – 80-85 g
Pavlaka 200 ml – 180 ml
Hljeb 1 kg 500 g
Čokoladni keksići 250 g – 200 g
Kesica pudinga 50 g – 49 g
Suhi pekarski kvasac 10 g – 7 g
Čaša jogurta 200 g – 180 g
Kesica kečapa 100 g – 90 g
Mlijeko 1 l – 968 ml
(MONDO/Kurir)