Prve dugoročne prognoze za zimu 2026/2027. ukazuju na sezonu topliju od prosjeka u velikom dijelu Evrope, dok bi Balkan mogao dobiti više padavina, ali ne nužno i više snijega.
Jedan od glavnih faktora koji bi mogao oblikovati predstojeću zimu jeste veoma snažan El Niño, koji bi, prema trenutnim projekcijama, mogao dostići kategoriju takozvanog Super El Niña.
Kako navodi Severe Weather Europe, najnoviji sezonski modeli pokazuju izražen utjecaj ovog fenomena na atmosfersku cirkulaciju širom sjeverne hemisfere. Za Evropu je posebno važna mogućnost dominantnog zapadnog i jugozapadnog strujanja, koje bi s Atlantika donosilo relativno blag i vlažan zrak.
### Šta prve prognoze pokazuju za Balkan?
Prema trenutnoj sezonskoj prognozi ECMWF-a za period od decembra do februara, temperature bi u većem dijelu Evrope trebale biti iznad višegodišnjeg prosjeka.
Takav scenario obuhvata i veliki dio jugoistočne Evrope, odnosno Balkana.
Istovremeno, prognozira se više padavina od prosjeka u velikom dijelu Evrope, a jugoistočni dijelovi kontinenta nalaze se među područjima u kojima postoji signal za vlažniju zimu.
To, međutim, ne znači automatski i više snijega.
Da bi padavine prešle u snijeg, potreban je dovoljno hladan zrak, a upravo bi njega, prema sadašnjim projekcijama, tokom većeg dijela zime moglo biti manje.
### Manje snijega na Balkanu?
Prve prognoze snježnih padavina nisu naročito povoljne za ljubitelje skijanja u našem dijelu Evrope.
Severe Weather Europe navodi da bi dominantno blago atlantsko strujanje moglo izazvati manjak snijega u nizijama i na srednjim nadmorskim visinama širom Evrope.
Među područjima koja bi mogla imati količinu prirodnog snijega ispod prosjeka izričito se navode i skijališta na Balkanu, zajedno s Pirinejima, Apeninima i Škotskim gorjem.
Najbolje bi mogli proći najviši dijelovi Alpa, posebno iznad 1.800 do 2.000 metara, gdje bi obilje vlage uz dovoljno niske temperature moglo donijeti čak i više snijega nego obično.
Za Balkan trenutni scenario, dakle, sugerira relativno blagu i vlažnu zimu, ali s manjkom prirodnog snijega na nižim i srednjim nadmorskim visinama.
### Polarni vrtlog bi mogao promijeniti situaciju
Postoji još jedan faktor koji bi mogao poremetiti ovakav scenario – polarni vrtlog.
Polarni vrtlog predstavlja ogromnu cirkulaciju hladnog zraka oko polarnih područja. Kada je snažan i stabilan, najhladniji zrak uglavnom ostaje zarobljen na sjeveru. Kada oslabi ili se poremeti, povećava se mogućnost da hladan zrak prodre mnogo južnije.
Najnovije sezonske prognoze ECMWF-a pokazuju signal slabljenja stratosferskog polarnog vrtloga krajem decembra i tokom januara.
Sličan signal vidi se i u prognozi britanskog UKMO modela.
To još ne znači da će sigurno doći do naglog stratosferskog zagrijavanja niti da će uslijediti veliki talas hladnoće. Međutim, ukoliko bi došlo do ozbiljnijeg poremećaja polarnog vrtloga i njegov utjecaj se spustio do nižih slojeva atmosfere, povećala bi se mogućnost prodora veoma hladnog zraka prema dijelovima Evrope.
Historijski podaci pokazuju da su nakon velikih poremećaja polarnog vrtloga hladniji uvjeti češći u sjevernoj i centralnoj Evropi, ali gdje će hladan zrak zaista završiti zavisi od rasporeda sistema visokog i niskog pritiska.
Januar bi mogao biti zanimljiv
Trenutne projekcije ukazuju da bi se utjecaj snažnog El Niña mogao dodatno pojačavati kako zima bude odmicala.
Ipak, za Evropu je prognoza znatno neizvjesnija nego za Sjevernu Ameriku. Modeli trenutno pokazuju da bi se od decembra prema januaru moglo zadržati dominantno zapadno strujanje s Atlantika.
Takva cirkulacija uglavnom ne pogoduje dugotrajnim periodima velike hladnoće u Evropi.
Ali prognoza za Evropu veoma zavisi od ponašanja sjevernog Atlantika i polarnog vrtloga. Zbog toga toplija sezonska prognoza ne isključuje kraće periode veoma hladnog vremena, mraza i snijega.
preuzeto