Povišen šećer u krvi nije nalaz koji treba zanemariti. Iako jedna laboratorijska vrijednost ne znači automatski da osoba ima dijabetes, predstavlja važan signal da je potrebno dodatno ispitivanje i razgovor sa ljekarom.
Mnogi ljudi povišenu glukozu otkriju sasvim slučajno, tokom rutinskog sistematskog pregleda ili laboratorijskih analiza. Upravo zato je važno znati šta takav nalaz može značiti, koje su naredne preporučene kontrole i na koji način se mogu smanjiti faktori rizika.
Šta znači povišen šećer u krvi?
Glukoza predstavlja osnovni izvor energije za organizam. Da bi njena koncentracija u krvi ostala u granicama normale, organizam koristi hormon insulin koji omogućava ulazak glukoze u ćelije.
Kada tijelo ne proizvodi dovoljno insulina ili ga ne koristi efikasno, nivo šećera u krvi može porasti. Ako takvo stanje traje duže vrijeme, može povećati rizik od oštećenja krvnih sudova, srca, bubrega, očiju i nervnog sistema.
Jedan povišen nalaz nije dovoljan za postavljanje dijagnoze, ali jeste razlog za dodatne pretrage.
Kada se sumnja na dijabetes?
Prema važećim dijagnostičkim kriterijima, na dijabetes se može posumnjati ukoliko su ispunjeni određeni uslovi, kao što su:
glukoza natašte 7,0 mmol/L ili više, potvrđena ponovljenim mjerenjem
vrijednost od 11,1 mmol/L ili više nakon testa opterećenja glukozom (OGTT)
slučajno izmjeren šećer od 11,1 mmol/L ili više uz tipične simptome kao što su pojačana žeđ, učestalo mokrenje i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
vrijednost HbA1c od 6,5 posto ili više.
Konačnu procjenu uvijek donosi ljekar na osnovu kompletne medicinske slike, simptoma i dodatnih analiza.
Šta je predijabetes?
Predijabetes je stanje u kojem je nivo šećera viši od normalnog, ali još uvijek nije dovoljno visok da bi se postavila dijagnoza dijabetesa.
Ovo stanje ne izaziva uvijek simptome, ali predstavlja upozorenje da postoji povećan rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 ukoliko se ne promijene životne navike.
Predijabetes je češći kod osoba koje imaju:
višak tjelesne težine
nedovoljnu fizičku aktivnost
povišen krvni pritisak
povišene masnoće u krvi
porodičnu istoriju dijabetesa
nezdrav način ishrane
dugotrajan stres.
Dobra vijest je da se kod velikog broja ljudi promjenom načina života može usporiti ili spriječiti razvoj dijabetesa.
Šta uraditi kada nalaz pokaže povišen šećer?
Najvažnije je ostati smiren i ne donositi zaključke na osnovu jednog rezultata.
Preporučeni naredni koraci su:
zakazati pregled kod ljekara
po potrebi ponoviti mjerenje glukoze natašte
uraditi HbA1c analizu
po preporuci ljekara obaviti OGTT test
provjeriti krvni pritisak, holesterol i trigliceride
procijeniti tjelesnu težinu i ostale faktore rizika.
Kod nekih osoba dovoljne su promjene životnih navika, dok će drugima biti potrebna terapija. O tome odlučuje isključivo ljekar nakon pregleda.
Ishrana ima važnu ulogu
Pravilna ishrana jedan je od najvažnijih koraka u kontroli šećera u krvi. Cilj nije stroga dijeta ili gladovanje, već usvajanje zdravijih prehrambenih navika.
Preporučuje se češći unos:
svježeg povrća
mahunarki
integralnih žitarica
voća u umjerenim količinama
nemasnih mliječnih proizvoda
ribe
orašastih plodova u umjerenim količinama
hrane bogate vlaknima.
Vlakna mogu doprinijeti sporijem porastu glukoze nakon obroka i dužem osjećaju sitosti.
Koje namirnice treba ograničiti?
Kod povišenog šećera preporučuje se smanjiti unos hrane koja može nepovoljno uticati na metabolizam i zdravlje krvnih sudova.
To uključuje:
zaslađene napitke
slatkiše i kolače
velike količine bijelog hljeba i peciva
prženu hranu
industrijske grickalice
suhomesnate proizvode
trans masti
veće količine alkohola.
Umjerenost i uravnotežena ishrana često daju bolje rezultate od kratkotrajnih restriktivnih dijeta.
Koliko obroka dnevno je preporučljivo?
Broj obroka nije isti za sve osobe.
Nekome odgovaraju tri glavna obroka, dok će drugima ljekar ili nutricionista preporučiti pet ili šest manjih obroka raspoređenih tokom dana.
Raspored ishrane zavisi od:
vrste terapije
nivoa fizičke aktivnosti
tjelesne težine
dnevnih obaveza
opšteg zdravstvenog stanja.
Ko ima povećan rizik od razvoja dijabetesa?
Veći rizik imaju osobe koje:
imaju višak kilograma
malo se kreću
imaju povišen krvni pritisak
imaju povišene masnoće u krvi
imaju sindrom policističnih jajnika
imale su gestacijski dijabetes tokom trudnoće
boluju od kardiovaskularnih bolesti
imaju predijabetes
imaju bliske članove porodice sa dijabetesom.
Osobama bez dodatnih faktora rizika često se preporučuje redovna kontrola šećera nakon 45. godine života, odnosno ranije ako postoji medicinska indikacija.
Da li genetika znači da ćete sigurno dobiti dijabetes?
Nasljedni faktor povećava vjerovatnoću razvoja dijabetesa tipa 2, ali nije jedini uzrok.
Na razvoj bolesti mogu uticati i:
gojaznost
nepravilna ishrana
fizička neaktivnost
pušenje
dugotrajan stres
starenje organizma.
To znači da i osobe bez porodične istorije mogu razviti dijabetes ukoliko postoje drugi faktori rizika.
Šta treba redovno kontrolisati?
Kod osoba koje imaju predijabetes ili dijabetes preporučuje se redovno praćenje:
glukoze u krvi
HbA1c vrijednosti
krvnog pritiska
holesterola i triglicerida
tjelesne težine
funkcije bubrega
vida
zdravlja stopala i periferne cirkulacije.
Redovne kontrole omogućavaju rano otkrivanje eventualnih komplikacija i njihovo pravovremeno liječenje.
Značaj zdravih životnih navika
Pored pravilne ishrane, stručnjaci preporučuju i druge navike koje mogu doprinijeti boljoj regulaciji šećera u krvi:
redovnu fizičku aktivnost prilagođenu mogućnostima
održavanje zdrave tjelesne težine
dovoljno kvalitetnog sna
prestanak pušenja
umjeren unos alkohola
redovne preventivne preglede.
Čak i umjereno povećanje fizičke aktivnosti može imati pozitivan uticaj na opšte zdravlje i kontrolu glukoze.
Zaključak
Povišen šećer u krvi nije razlog za paniku, ali jeste važan znak da organizam treba dodatnu pažnju. Pravovremene kontrole, pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost i saradnja sa ljekarom mogu značajno doprinijeti očuvanju zdravlja.
Što se ranije otkrije poremećaj regulacije glukoze, veće su mogućnosti da se odgovarajućim mjerama uspori ili spriječi razvoj dijabetesa i njegovih komplikacija. Zato svaki povišen nalaz treba shvatiti ozbiljno i iskoristiti ga kao priliku za usvajanje zdravijih životnih navika.
preuzeto