Turizam je godinama bio jedan od ključnih stubova kubanske ekonomije.
Ostrvo poznato po bijelim pješčanim plažama, kolonijalnim gradovima i karipskom šarmu privlačilo je milione turista iz cijelog svijeta. Danas je slika potpuno drugačija – ulice koje su nekada vrvjele od posjetilaca gotovo su puste, hoteli rade sa znatno smanjenim kapacitetima, a sve dublji ekonomski problemi dodatno pogoršavaju situaciju.
Kubanska ekonomija počela je naglo slabiti nakon novog talasa američkih sankcija koje je uvela administracija predsjednika Donalda Trumpa. Uz rastuće nestašice osnovnih životnih namirnica i pad prihoda, posebno je pogođen turistički sektor, koji je godinama donosio milijarde dolara.
Posljedice su vidljive širom zemlje, a naročito u historijskom jezgru Havane. Stari dio grada, La Habana Vieja, poznat po jednoj od najbolje očuvanih kolonijalnih cjelina na američkom kontinentu, danas djeluje gotovo napušteno.
To potvrđuje i ulični muzičar Elio, koji već skoro tri decenije svira gitaru na trgu Plaza Vieja.
„Možda su svi ostali kod kuće. Prođe tek poneki turista, možda jedan tokom cijelog sata“, kaže on.
Podaci pokazuju koliko je situacija ozbiljna. Tokom prvih pet mjeseci ove godine Kubu je posjetilo svega oko 360.000 stranih gostiju, što predstavlja pad od čak 58 posto u odnosu na isti period prošle godine. Poređenja radi, Dominikanska Republika je za samo šest mjeseci privukla deset puta više turista.
Sankcije dodatno produbile krizu
Problemi nisu počeli samo padom broja turista. Američka vojna operacija u Venecueli početkom godine prekinula je jedan od glavnih kanala snabdijevanja Kube naftom. Ubrzo su uslijedile nove američke mjere koje su dodatno ograničile isporuku goriva ovom karipskom ostrvu.
Posljedice su bile ozbiljne. Pojedine aviokompanije otkazale su letove jer na Kubi više nisu mogle dopunjavati rezervoare svojih aviona, što je dodatno smanjilo broj dolazaka.
Istovremeno, Washington je pojačao pritisak na strane kompanije koje sarađuju s kubanskom vojskom, a upravo ona kontroliše značajan dio turističkog sektora. Zbog toga su brojni međunarodni hotelski lanci odlučili napustiti Kubu.
Američka administracija tvrdi da je cilj ovih mjera izvršiti pritisak na kubanske vlasti kako bi otvorile politički sistem i omogućile veća strana ulaganja, uključujući i ona u turizam.
U intervjuu za Axios u junu Donald Trump uporedio je turistički potencijal Kube s naftnim bogatstvom Venecuele.
„Venecuela ima naftu. Kuba nema. Ali Kuba ima prelijepu obalu i fantastične nekretnine“, rekao je Trump, dok njegova administracija razmatra nove mjere pritiska na Havanu, među kojima se, prema navodima medija, spominje čak i mogućnost vojne intervencije.
Putovanje na Kubu sve manje privlačno
Turistički sektor teško je pogođen još tokom pandemije koronavirusa, a potpuni oporavak nikada nije uslijedio. Novi talas sankcija dodatno je obeshrabrio potencijalne posjetioce.
Direktorica turističke agencije Cubania, Lucy Davis, kaže da mnogi više ne žele putovati u zemlju koja se suočava s tolikim problemima.
„Ljudi mogu prihvatiti određene neugodnosti tokom odmora, ali odlazak na Kubu danas sve više podsjeća na neku vrstu mračnog turizma“, ocjenjuje ona.
Njena agencija danas se mnogo više bavi prikupljanjem donacija hrane za lokalno stanovništvo nego organizacijom turističkih putovanja. Kako navodi, bivši klijenti žele pomoći Kubancima koji se bore s nestašicama, a to je ujedno postao i način da zaposleni zadrže radna mjesta.
„Neprestano slušam priče o ljudima koji gladuju. Ne možemo pomoći svima, ali želimo učiniti barem ono što je u našoj moći“, kaže Davis.
Hoteli ostali bez gostiju
Kubanske vlasti su tokom posljednje decenije ogromna sredstva usmjeravale u izgradnju novih hotela, vjerujući da će upravo turizam biti pokretač razvoja zemlje. Međutim, mnogi od tih objekata danas su gotovo prazni.
Predsjednik Miguel Díaz-Canel izjavio je u junu da bi, u okviru ekonomskih reformi, Kubanci mogli upravljati hotelima u ime države.
„Otvoreni smo za sve Kubance koji žele ulagati u hotele i njima upravljati. Tu mogućnost nudimo i našim građanima koji žive u inostranstvu“, rekao je predsjednik, uz napomenu da bi država i dalje ostala vlasnik hotelskih objekata.
Ekonomista Pedro Monreal smatra da je vlada napravila ozbiljnu grešku jer je previše ulaganja usmjerila u turističku infrastrukturu, dok su zdravstvo, obrazovanje i poljoprivreda ostali zapostavljeni.
Prema njegovom mišljenju, upravo kombinacija prevelikog oslanjanja na turizam i snažnih američkih sankcija dovela je zemlju na ivicu ozbiljne ekonomske krize.
Iako su postojeći hoteli uglavnom prazni, kubanske vlasti nastavljaju gradnju novih objekata. Zbog toga su brojni nedovršeni ili gotovo prazni hoteli postali simbol propadanja sektora koji je decenijama važio za najveću nadu kubske privrede.
preuzeto