Pravilna njega smokve u dvorištu ne podnosi agresivne poteze, a jedna pogrešna upotreba makaza može trajno uništiti cijelo stablo.
Mnogi vlasnici bašti prave grešku primjenjujući pravila koja važe za jabuke ili šljive, ne shvatajući da smokva u pogrešno vrijeme doživljava ozbiljan fiziološki stres od kojeg se veoma teško oporavlja, prenosi Krstarica.
Umjesto da podstakne bujniji rast, nepravilno sječenje grana bez poznavanja tačne tehnike često dovodi do propadanja biljke. Tajna zdravog stabla i bogatog roda krije se upravo u izbjegavanju radikalnog orezivanja koje smokva veoma loše podnosi.
Prirodna zaštita koju smokvi daju listovi
Pravilna njega smokve podrazumijeva minimalno orezivanje isključivo tokom perioda mirovanja, jer njena krošnja prirodno raste široko i razgranato s razlogom. Veliki i gusti listovi služe kao prirodni štit koji čuva osjetljivu koru stabla od jakog sunca, pucanja i oštećenja.
Drastično orezivanje, posebno krajem proljeća ili tokom ljeta, izaziva ozbiljan stres za biljku i dovodi do gubitka dragocjenog soka. U kontinentalnim krajevima najvažnije je umjereno zalivanje i postavljanje malča koji zadržava vlagu, dok se agresivni rezovi makazama moraju izbjegavati.
Direktno sunce može uništiti stablo
Ako tokom jula ili avgusta uklonite velike grane kako biste „otvorili“ krošnju i pustili više vazduha, možete napraviti veliku i često nepopravljivu štetu.
Direktno sunce tada udara pravo u ogoljeno deblo. Kora vrlo brzo počinje pucati, stvaraju se duboke rane i dolazi do ljuštenja. Kroz takva oštećenja lako prodiru gljivice i štetočine.
Loše održavanje smokve na ovaj način može dovesti do sušenja cijelih grana, a ponekad i do propadanja kompletnog višegodišnjeg stabla već nakon jedne sezone.
Opasnost od „krvarenja“ biljke
Još jedna ozbiljna posljedica pogrešnog ljetnog orezivanja jeste takozvano krvarenje biljke. Smokva je puna gustog bijelog mliječnog soka koji intenzivno curi iz svježih rezova.
Kada se orezivanje obavlja usred vegetacije, biljka troši ogromnu količinu energije pokušavajući zatvoriti otvorene rane. Umjesto da snagu usmjeri na razvoj i sazrijevanje plodova, smokva se bori za opstanak.
Zbog toga mnogi baštovani primijete da zeleni plodovi počinju opadati prije nego što sazriju.
Kada i kako pravilno orezivati smokvu?
Pravilo je jednostavno – smokva se orezuje isključivo tokom duboke zime ili početkom proljeća, prije nego što krenu sokovi.
Tada treba ukloniti samo:
suhe i oštećene grane
izmrzle dijelove stabla
bolesne grane
grane koje se ukrštaju i oštećuju koru trenjem
Sve ostalo najbolje je ostaviti biljci da sama prirodno oblikuje.
Njega smokve tokom ljeta
Umjesto stalnog sječenja i oblikovanja krošnje, tokom toplih mjeseci pažnju treba usmjeriti na pravilno zalivanje i zaštitu korijena.
Iako djeluje kao veoma otporna biljka, smokvi je tokom formiranja plodova potrebna stabilna vlaga.
Za zdrav rast i bogat rod tokom ljeta važno je:
-zalivati zemlju rano ujutro kako vlaga ne bi brzo isparila
-postaviti deblji sloj malča od slame ili suhe trave
-uklanjati samo korov oko stabla bez dubokog kopanja
-izbjegavati polivanje vode direktno po listovima zbog mogućih opekotina
Smokvu ne treba tretirati kao klasične voćke iz voćnjaka. Potrebno joj je ostaviti prirodan, pomalo grmolik oblik i dozvoliti njenom gustom lišću da štiti osjetljivo deblo od sunca.
Sav trud i strpljenje na kraju će se isplatiti kada krajem ljeta stignu slatki i sočni domaći plodovi.
Najčešća pitanja
Kada je najbolje vrijeme za orezivanje smokve?
Tokom zime ili u rano proljeće, prije kretanja sokova.
Zašto opadaju zeleni plodovi?
Najčešće zbog stresa izazvanog naglim promjenama temperature, manjkom vode ili agresivnim ljetnim orezivanjem.
Koliko često treba zalivati smokvu?
Mlada stabla obično traže zalivanje jednom sedmično tokom ljeta, dok starije smokve vodu trebaju uglavnom tokom dugih i ekstremnih suša.
preuzeto