Od 2026. godine Njemačka ulazi u jednu od najobuhvatnijih reformskih faza posljednjih godina. Promjene obuhvataju gotovo sve ključne oblasti svakodnevnog života – od penzijskog i zdravstvenog sistema, preko poreza i plata, do digitalizacije administracije, energetike, saobraćaja i potrošačkih prava. Cilj je jačanje socijalne sigurnosti, modernizacija države i ubrzani prelazak ka održivoj ekonomiji.
Kako piše Večernji list, riječ je o paketu mjera koji će direktno uticati na milione građana Njemačke, ali i na privredu, tržište rada i javne finansije.
Rast penzija i uvođenje „aktivne penzije“
U 2026. godini očekuje se povećanje penzija za oko tri posto, uz procjene da bi rast mogao dostići i do četiri posto, prije svega zbog rasta bruto zarada tokom 2025. godine. Istovremeno se uvodi koncept tzv. aktivne penzije – građani koji su dostigli zakonsku starosnu granicu za penzionisanje moći će zarađivati dodatnih do 2.000 eura mjesečno bez poreza, uz obavezno plaćanje doprinosa za zdravstveno i osiguranje za dugotrajnu njegu.
Ova mogućnost ne važi za samozaposlene, frilensere, zaposlene na mini-poslovima i državne službenike. Za generacije rođene nakon 1. januara 1964. godine, puna penzija ostvaruje se tek sa 65 godina, dok je prevremeni odlazak u penziju moguć od 62. godine, uz trajno umanjenje od 10,8 posto.
Od početka 2026. godine zdravstveni radnici i obrtnici dobijaju pristup digitalnoj medicinskoj infrastrukturi, čime se pojednostavljuje razmjena podataka i vođenje elektronske dokumentacije. Digitalizuje se i sistem prevencije povreda na radu.
Granica prihoda za obavezno zdravstveno osiguranje raste sa 6.150 na 6.450 eura bruto mjesečno. Oni koji zarađuju više od tog iznosa moći će da biraju između javnog i privatnog zdravstvenog osiguranja.
Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje povećava se na 2,9 posto, dok se doprinos za umjetnike i slobodne kulturne radnike (Künstlersozialabgabe) smanjuje na 4,9 posto.
Socijalna davanja i poreske promjene
Dosadašnji Bürgergeld mijenja naziv u Grundsicherung, uz strožije sankcije za one koji ne poštuju obaveze, poput propuštenih termina u službama zapošljavanja.
Povećavaju se neoporezivi paušali za volontere i instruktore – volonterski paušal raste na 960 eura godišnje, a instruktorski na 3.300 eura.
Osnovni lični neoporezivi odbitak raste na 12.348 eura godišnje, odnosno 24.696 eura za bračne parove.
Dječji dodatak povećava se na 259 eura mjesečno po djetetu, dok poreski odbitak za djecu iznosi 3.414 eura po roditelju.
Povraćaj troškova putovanja na posao povećava se na 38 centi po kilometru, a poreske olakšice proširuju se na elektronski sport, istraživačke projekte i električna vozila. Zahtjevi za status osoba s invaliditetom ubuduće će se podnositi isključivo digitalno.
Minimalna satnica od 1. januara 2026. raste na 13,90 eura, a za početak 2027. najavljuje se novi rast – na 14,60 eura.
Granica prihoda za mini-poslove povećava se na 603 eura mjesečno, čime se proširuje prostor za fleksibilno zapošljavanje.
Roditelji će od 2026. dobijati nešto viši dječji dodatak, dok se u stručno obrazovanje uvode veće minimalne naknade za učenike i pripravnike u dualnom sistemu:
724 eura u prvoj godini obuke
854 eura u drugoj
977 eura u trećoj
1.014 eura u četvrtoj.
Cilj je povećanje interesovanja mladih za zanatska i tehnička zanimanja, u kojima Njemačka već godinama ima ozbiljan manjak radne snage.
Digitalna administracija i pravosuđe
Od kraja 2026. građani će moći koristiti digitalnu vozačku dozvolu putem službene aplikacije, kao dopunu klasičnoj kartici.
Kreditni biro Schufa uvodi transparentniji sistem bodovanja, a građani će moći besplatno provjeriti i razumjeti svoj kreditni skor.
U pravosuđu se odlaže puna primjena elektronskih dosijea do 2027. godine, ali se već od 2026. proširuju ovlaštenja evropskih istražnih organa za pristup digitalnim podacima.
Saobraćaj, energija i ekologija
Cijena goriva blago će rasti zbog novog sistema obračuna emisija CO₂, dok popularna mjesečna karta za javni prevoz – Deutschlandticket – poskupljuje na 63 eura.
Uvodi se novi sistem automatskog poziva u slučaju saobraćajne nesreće (NG eCall), zasnovan na 4G i 5G mrežama.
U energetici se smanjuju mrežne naknade za električnu energiju, dok ostaju snažni podsticaji za električna vozila i obnovljive izvore energije.
U pojedinim saveznim pokrajinama uvodi se obaveza ugradnje solarnih panela prilikom zamjene krova, gdje god je to tehnički i ekonomski izvodivo.
Građani od 2026. dobijaju pravo da traže popravku uređaja umjesto njihove zamjene, dok online prodavci moraju omogućiti jednostavno otkazivanje kupovine jednim klikom.
Minimalna alimentacija se povećava, a unapređuju se i prava baka i djedova na kontakt s unucima.
Njemačka tako u 2026. godinu ulazi s ambicijom duboke modernizacije društva i države. Reforme donose veća prava i nove mogućnosti, ali i dodatne obaveze i prilagođavanja.
Za milione građana to će biti godina promjena koje će se neposredno osjetiti u svakodnevnom životu – od plata i penzija, preko poreza, do načina na koji komuniciraju s državom i koriste javne usluge.
(Večernji list)