Sve je više prijava zbog kolabiranja izazvanog vrelim tropskim danima i natprosječnim temeperaturama. Znamo li unaprijed prepoznati znakove koji ukazuju da bi se nama to brzo moglo desiti? Šta uraditi ako nam se to desi na ulici? Šta bez straha učiniti ako vidimo da su drugi u takvoj situaciji? No, nisu ovo jedine prijetnje u vrelim danima. Šta ako nam se desi ujed zmije u prirodi? Šta ako primjetimo čudne simptome nakon uboda insekata? Na cijeli niz pitanja važna pojašnjenja i odgovore za N1 dala je specijalistica porodične medicine, doktorica Belma Etemi Koco.
Na početku razgovora za N1, Etemi – Koco podcrtava da treba shvatiti i prihvatiti da ovo i naredna ljeta koja nam dolaze nisu kao ona prethodna.
“Ranije su toplotni valovi trajali po pet ili deset dana, a sada će nam ovako ostati. Zato se ne smijemo nastaviti ponašati se onako kako smo se ponašali prije godinu, deset ili petnaest”, upozorila je.
Ljudski organizam se može lako prilagoditi, no važno je početi od svijesti. Na šta sada valja obratiti pažnju?
“Voda je ono što moramo konstantno unositi, ne koka kolu, ne slatka pića, ne gazirana pića. Sokovi su ‘ulijevanje iz šupljeg u prazno’ jer šećer u njima pokupi tečnost koju s njima unesemo. Koristite najobičniju vodu, a odlične su i infuzije za piti koje možemo kupiti u apoteci. Otope se u prokuhaloj vodi, ali ih većina nema lijep ukus pa zbog toga ljudi nisu naviknuti na njih. Možemo si pomoći i sportskim napicima koji sadrže jako puno elektrolita”, savjetuje sagovornica N1.
Ipak, za razliku od navika većine, preporučuju se topliji napici koji neće stegnuti krvne žile.
Prilikom izlazaka savjetuje da se pokrije koža nošenjem dugih rukava.
Kako prepoznati da bi nam moglo poziliti?
Doktorica naglašava kako je jako važno moći prepoznati naznake toga da nismo dobro. One se u ovakvim okolnostima vrlo često očituju i zujanjem ušiju, ali i u sužavanju vidnog polja – odjednom sve može da postane tamnije ili blještavije, srce počinje jako da lupa.
“Kada to primjetimo ne smijemo šutiti i trpiti. Moramo obavijestiti nekog pored nas. To može spasiti život, najveća greška je šutiti”, naglasila je.
Slično trebamo postupiti i kada primjetimo neobične simptome poput ovih nakon uboda insekata, a ukoliko ambulanta nije u blizini, svakako se telefonski treba obratiti doktorima i osoblju Hitne pomoći i pratiti njihove upute.
Antibiotici – gdje pogriješimo najčešće?
Važno je naglasiti i to da korištenje antibiotika ‘na svoju ruku’ za bolesti prouzrokovane ovakvim vremenskim okonlostima, može u organizmu “napraviti havariju jednako kakvu smo napravili od klime”, upozorila je Etemi – Koco.
“Ispijte ga onako kako vam je rečeno. Ljudi često ispiju trećinu pa prestanu kada prestanu osjećati bol, a nisu se riješili bakterija. Dešava se to da bakterije zapamte antibiotik i postanu otporne. Zato već sada imamo pojedine vrste protiv kojih nemamo antibiotike”, pojasnila je sagovornica N1.
Sami smo u prirodi i pretrpimo ujed zmije – šta činiti?
“Odmah pozvati Hitnu pomoć. Možemo pokušati i podvezati mjesto iznad toga, ali ne previše da taj dio organizma krene trnuti. Treba i hladiti taj dio, treba stiskati krvne sudove kako bi manja količina otrova stigla prema organizmu. Potražiti hlad, ili pak ako je potok u blizini, treba potopiti to ubodno mjesto. Ako ste u Sarajevu, o ujedu zmije bilo bi dobro obavijestiti i KCUS”, naglašava Etemi – Koco.
Šta možemo učiniti ako je pozlilo nekome u našoj blizini?
Ovdje valja naglasiti kako ljudi često ne priteknu u pomoć nekome jer se pribojavaju da će pogriješiti. Doktorica pojašnjava kako do toga neće doći.
“Čovjeku bez svijesti, ako je moguće, podignite noge. Rashladite ga vodom bez polijevanja, već pokvasiti svoje ruke i umiti oko vrata, područja dekoltea i po rukama. Ako osoba ima nagon za povraćanjem, tada je stavimo u bočni položaj. Ako nemate vode rashladite osobu mahanjem. Čim dođe sebi premjestiti osobu u hlad. Ako vi vidite da vama nije dobro na ulici, utrčite u prvu radnju”, apeluje doktorica.
Podsjetimo, toplotni val koji je zahvatio veće područje u Evropi trajat će barem do 22. jula. Stručnjaci upozoravaju da će nam ovakvi izazovi postati svakodnevnica.
N1