Zimsko računanje vremena u 2026. godini počinje posljednjeg vikenda u oktobru, tačnije u noći sa subote 24. na nedjelju 25. oktobra. Tada ćemo, tačno u tri sata ujutro, kazaljke pomjeriti jedan sat unazad, na dva sata ujutro. Time završava ljetno računanje vremena koje je počelo krajem marta. Pametni telefoni, računari i većina drugih modernih uređaja povezanih s internetom automatski će obaviti taj zadatak umjesto nas, dok ćemo ručne satove, kao i one u starijim automobilima, morati namjestiti sami. Prelazak znači raniji izlazak sunca, ali i dolazak noći, zbog čega će se brže smračiti.
Praksa pomjeranja sata uvedena je u prošlom stoljeću s ciljem bolje iskorištenosti dnevnog svjetla. Ideja se povezuje s američkim političarem i naučnikom Benjaminom Franklinom, koji ju je spomenuo još 1784. godine, dok je ljetno računanje vremena prva službeno uvela Njemačka tokom Prvog svjetskog rata kako bi uštedjela ugalj. U Bosni i Hercegovini, kao i u većem dijelu Evrope, pravilo pomjeranja sata usklađeno je s evropskim propisima koji predviđaju jedinstven prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena.
Europska komisija predložila je potpuno ukidanje sezonskog pomjeranja sata, a Europski parlament taj je prijedlog službeno podržao, no konačan obavezujući dogovor još nije postignut. Države članice i dalje se ne mogu usaglasiti oko toga da li bi trajno trebalo zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Zbog toga postupak ukidanja sezonskog pomjeranja sata i dalje nije završen, pa se kazaljke dva puta godišnje nastavljaju pomjerati.
Istraživanja upozoravaju na moguće posljedice promjene vremena na ljudski organizam. Nagla promjena rasporeda može privremeno poremetiti san, koncentraciju i osjećaj umora, posebno kod ljudi koji su osjetljiviji na promjene ritma spavanja. Pojedina istraživanja ukazuju i na povezanost promjene vremena s kratkotrajnim povećanjem određenih zdravstvenih rizika, uključujući probleme sa srcem, iako se rezultati razlikuju među studijama.
Jesensko pomjeranje kazaljki ima i psihološku komponentu. Raniji zalazak sunca, u kombinaciji s kraćim zimskim danima, kod dijela stanovništva može biti povezan s lošijim raspoloženjem i sezonskim afektivnim poremećajem. Međutim, taj poremećaj nije posljedica samog pomjeranja sata, već se prvenstveno povezuje sa smanjenom količinom dnevne svjetlosti tokom jeseni i zime.
Osim uticaja na zdravlje, raniji dolazak mraka može uticati i na sigurnost u saobraćaju. Promjena vremena vožnje za dio ljudi znači da će se kući vraćati u uslovima slabije vidljivosti, pa je posebno važno obratiti pažnju na pješake, bicikliste i druge učesnike u saobraćaju. Zato se vozačima preporučuje dodatni oprez u prvim danima nakon promjene računanja vremena.
preuzeto