Za razliku od drugih dijelova svijeta, El Niño na Evropu djeluje samo posredno. Ključni su razvoj situacije nad sjevernim Atlantikom, kao i mlazna struja i polarni vrtlog iznad Arktika.
Super El Niño već je pokrenuo nagađanja o zimi kakva se događa jednom u stoljeću. Ipak, za Evropu su posebno važni mlazna struja i polarni vrtlog. Još je prerano govoriti o konačnom ishodu. Meteorolozi trenutno razmatraju tri vrlo različita scenarija, a raspravu je pokrenula izuzetno jaka faza El Niña u tropskom Pacifiku.
Temperatura vode na pojedinim područjima Pacifika više je od dva i po stepena viša od višegodišnjeg prosjeka. U stručnim krugovima već se govori o super El Niñu. Ovaj fenomen može imati velike posljedice širom svijeta – u Australiji pogoduje sušama, u Južnoj Americi poplavama, a može donijeti i ekstremno visoke temperature.
Za Evropu, međutim, iz toga se ne može automatski zaključiti da nas očekuje posebno hladna zima.
Za razliku od drugih dijelova svijeta, El Niño na Evropu djeluje samo posredno. Ključni su razvoj situacije nad sjevernim Atlantikom, kao i mlazna struja i polarni vrtlog iznad Arktika. Historija to potvrđuje. Tokom dosad najjačeg super El Niña, 1997./1998. godine, Njemačka je, naprimjer, imala jednu od najblažih zima.
Zima stoljeća, dakle, nije unaprijed određena.
Još uvijek je potpuno neizvjesno šta će donijeti predstojeća zima, a trenutno su moguća tri vrlo različita scenarija.
Prema prvom scenariju, prevladavat će blagi i kišoviti vremenski uslovi. Moguće su oluje, pa čak i orkanski udari vjetra, dok bi istovremeno porastao i rizik od poplava.
Drugi scenarij podrazumijeva zimu kakva je posljednjih godina sve češća – promjenjivu i uglavnom blagu, uz rijetke snježne padavine u nižim predjelima.
Treći scenarij, koji najviše zanima ljubitelje snijega, jeste mogućnost da snažni El Niño utiče na polarni vrtlog. Ukoliko polarni vrtlog oslabi i postane nestabilan, hladan polarni zrak mogao bi prodrijeti duboko prema jugu. Takav prodor hladnoće mogao bi se dogoditi prvenstveno u kasnijem dijelu zime.
Od ove tri varijante, kontinuirano hladna i snježna zima trenutno se smatra najmanje vjerovatnom. Mnogo realniji djeluje blag i olujan vremenski obrazac.
Pouzdano predvidjeti razvoj situacije još uvijek nije moguće. Hoće li zaista prijetiti „zima stoljeća“, neće zavisiti samo od onoga što se događa iznad toplog Pacifika. U narednim sedmicama posebno važnu ulogu imat će sudbina polarnog vrtloga.
Dok se u tropskom Pacifiku razvija izuzetno snažan super El Niño, u Indijskom okeanu istovremeno jača nova oceanska anomalija poznata kao pozitivni dipol Indijskog okeana.
Zajednički uticaj ova dva fenomena, prema najnovijim sezonskim prognozama, mogao bi značajno uticati na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi tokom zime 2026./2027. godine, s izraženim posljedicama za Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Evropu.
Kada je riječ o Evropi, kombinacija super El Niña i pozitivnog dipola Indijskog okeana pogoduje jačem zapadnom strujanju zraka s Atlantika. Prognoze ukazuju na visok pritisak nad južnom Evropom i Sredozemljem, dok bi nizak pritisak bio izraženiji nad sjeverozapadnim i sjevernim dijelovima kontinenta.
To bi značilo uglavnom više temperature od prosjeka širom Evrope, zahvaljujući blažem atlantskom uticaju, ali i više padavina, posebno na sjeverozapadu i sjeveru kontinenta.
Snijeg bi uglavnom bio ograničen na sjeverne i sjeveroistočne krajeve, kao i na više planinske predjele srednje Evrope, jer bi se hladniji zrak rjeđe spuštao duboko prema jugu. Ipak, pojedini ciklonalni sistemi mogli bi donijeti lokalne snježne epizode i u unutrašnjosti kontinenta.
Kombinacija izuzetno snažnog super El Niña i pozitivnog dipola Indijskog okeana stvara snažan tropski pokretač koji bi tokom zime 2026./2027. mogao značajno oblikovati mlazne struje.
Za Sjevernu Ameriku to bi moglo značiti izraženu klimatsku razliku i potencijalno aktivnu snježnu sezonu u centralnim i južnim dijelovima kontinenta, dok bi Evropu, prema trenutnim prognozama, uglavnom mogla očekivati blaža i kišovitija zima pod snažnijim atlantskim uticajem.
preuzeto