Neđo Pešterac, ispred Unije servisera klimatizacija Srbije, objasnio je koje greške sa korišćenjem klime mogu da izazovu požar.
Srbiju je pogodio talas ekstremno visokih temperatura koji ne popušta, a vreli asfalt i tropske noći naterali su građane da spas potraže isključivo pored klima uređaja. Ipak, da bi nas ovi uređaji zaista rashladili, a ne postali rizik po zdravlje i novčanik, ključno je znati kako ih odabrati i održavati.
Kakvu klimu kupiti, koja je najbolja, da li je u redu uzeti polovan uređaj i koliko često bi ga trebalo servisirati? Na ova pitanja odgovorio je jednom prilikom u Jutarnjem programu Prve, Neđo Pešterac, ispred Unije servisera klimatizacija Srbije, a objasnio je i greške koje mogu veoma skupo da nas koštaju.
Zašto moramo da servisiramo klima uređaj i koliko često bi to trebalo da radimo?
“Kao i svaki uređaj, kvalitetno održavanje i čišćenje mu produžavaju rok trajanja. Dogrevanje, hlađenje, sve su to funkcije koje vrši i to vrlo ekonomično. Za kućne uslove, servis je neophodan minimum dva puta godišnje, dok je za komercijalne prostore to potrebno činiti i nekoliko puta godišnje, u zavisnosti od broja ljudi u prostoru”, istakao je Pešterac.
Ako se klima održava i čisti, da li to smanjuje broj servisa leti?
“Preko 85 procenata se taj rizik smanjuje, od nekog havarijskog kvara koji zahteva popravku. Preventiva je jako važna, ako korisnik primeti da nešto nije u redu, mora da zove servisera. Mi proveravamo ceo sistem, a korisnik mora da zna da se unutrašnja jedinica dubinski, antibakterijski čisti”, rekao je Pešterac.
Kako prepoznati “dobru” klimu?
“Kolege iz Unije su uvek tu da odgovore na pitanja o kvalitetu, bez obzira da li će oni ugrađivati ili ne. Nije ista klima za mali stan i za sto kvadrata. Ako je dobro grejanje, ne treba vam inverter klima već ‘obična’. Ako nemate rešeno grejanje, uzmite inverter klimu, jako je ekonomična, ona radi i na temperaturama od minus 15 ili minus 20 stepeni. Ozbiljne i odgovorne kompanije uvoze kvalitetne uređaje, A+++ u grejanju i hlađenju, prečišćavaju vazduh i imaju druge funkcije”, rekao je on.
Raspon cena je, prema njegovim rečima, nezahvalno procenjivati, ali uz ugradnju bi trebalo da bude oko 40.000 dinara. To je ozbiljan uređaj za koji mogu da se obezbede i rezervni delovi.
“Klima koja ima osnovne funkcije i dobru garanciju. Nama je problem ako ne možemo da nađemo neki deo, verujte da je to veliki problem”, rekao je on.
Da li je OK kupiti polovnu klimu?
“Ne znate njeno poreklo, koliko je radila, da li je servisirana… To je kompleksan uređaj, ima kompresor sa freonom, radi na struju, sve što je vezano za struju i ima mogućnost kvara ili požara, moramo biti veoma pažljivi. To je jeftino rešenje, naizgled, ali na kraju može da bude veoma skupo”, rekao je on.
Ako klimu više koristimo, češće ćemo je održavati, ali je ona inače ekonomična. Na našem tržištu nalaze se uređaji koje uvoze kompanije nudeći 5 godina bezuslovne garancije na kompresor, odnosno 7 godina za inverter uređaje. Koliko često treba menjati freon u klimi u automobilu?
“Vrlo često me to pitaju, freon ne treba da se menja. Ako postoji problem u sistemu, ako ispušta, treba rešiti taj problem. Inače freon ne treba menjati već dopunjavati ako ga sistem negde ispušta”, rekao je on.
Ako klima nije radila preko zime, nije “uvukla” prašinu i vlagu i nije neophodno servisirati je pre letnje sezone.
“Kada imamo vlagu u unutrašnjoj jedinici, tu gde ima vlage, javljaju se i bakterije. U maju bi trebalo uraditi antibakterijsko čišćenje, a u septembru ili oktobru pripremamo klimu za dogrevanje”, rekao je on.
Da rezimiramo, kako biste izbegli rizik od požara i ogromne troškove tokom letnjih žega, serviser Neđo Pešterac ističe da su ključne dve greške koje građani prave:
- kupovina polovnih, neproverenih uređaja – budući da ne znate njihovo poreklo ni istoriju kvarova, ovi uređaji su tempirana bomba jer rade na struju i pod pritiskom freona.
- zanemarivanje redovnog servisa i preventive – izostanak profesionalne provere sistema povećava rizik od havarijskog kvara, dok redovno održavanje taj rizik smanjuje za čak 85 odsto.
mondo