Snažno stratosfersko zagrijavanje nad Arktikom pokrenulo je veliki poremećaj u atmosferi koji je doveo do nestabilnosti polarnog vrtloga. Riječ je o pojavi kada se naglo zagrijava stratosfera iznad polarnog područja, što može promijeniti smjer vjetrova i oslabiti ili podijeliti polarni vrtlog, ogroman sistem hladnog zraka koji zimi kruži oko Sjevernog pola.
Prema najnovijim prognozama, upravo se to sada događa: polarni vrtlog se podijelio na dva jezgra, a jedno od njih već utiče na vremenske prilike nad Sjevernom Amerikom. Nad Kanadom se razvilo veliko područje niskog pritiska koje prema Sjedinjenim Američkim Državama spušta hladan arktički zrak.
Ipak, kako se ovaj događaj odvija na prelazu iz zime u proljeće, njegove posljedice u Evropi neće biti iste kao tokom najhladnijeg dijela godine, navodi Severe Weather.
Raspad polarnog vrtloga – prvo toplo vrijeme, pa nagla promjena
U prvoj fazi poremećaja dio Evrope bi čak mogao, u smislu lijepog proljetnog vremena, dobro proći zbog raspada vrtloga. Dok se hladan zrak zadržava nad Kanadom i sjevernim dijelovima SAD-a, nad evropskim kontinentom jača područje visokog pritiska koje donosi topliji zrak. Zbog toga se u mnogim dijelovima Evrope narednih dana očekuju temperature više od prosječnih za ovo doba godine, posebno u sjevernim i dijelovima centralne Evrope. Ipak, istovremeno bi se hladnije i nestabilnije vrijeme moglo zadržati u dijelovima jugoistočne i jugozapadne Evrope, gdje će povremeno prevladavati utjecaj ciklona.
Meteorolozi, međutim, upozoravaju da bi drugi talas utjecaja stratosferskog zagrijavanja mogao uslijediti za otprilike sedam do deset dana, kada se očekuje da će se jedno od dva jezgra oslabljenog polarnog vrtloga spustiti dublje u atmosferu nad istočnim dijelovima Sjeverne Amerike, donoseći tamo znatno hladnije vrijeme nego što je uobičajeno za rano proljeće.
Takav razvoj situacije obično mijenja cirkulaciju zraka nad Atlantikom, a za Evropu to znači pojačano zapadno strujanje i dolazak svježijeg, vlažnijeg okeanskog zraka. Umjesto stabilnog i toplog vremena, veći dio kontinenta mogao bi ući u razdoblje promjenjivijih i nešto svježijih proljetnih uslova, uz češće kiše, naročito u zapadnoj i centralnoj Evropi.
Dugoročne prognoze za drugu polovinu marta sugeriraju nastavak takvog obrasca. Dok se ostatak polarnog vrtloga postepeno premješta prema Kanadi, nad Evropom bi se moglo zadržati podijeljeno strujanje, s nešto toplijim zrakom nad sjevernim dijelovima kontinenta i svježijim uslovima u centralnoj i južnoj Evropi.
Talas svježijeg i promjenjivog vremena
Drugim riječima, iako raspad polarnog vrtloga često može donijeti nagla zahlađenja na evropskom kontinentu, u ovom slučaju najjači hladni prodor usmjeren je prema Sjevernoj Americi. Evropu bi, pak, u narednim sedmicama moglo zahvatiti razdoblje promjenjivog i povremeno svježijeg proljetnog vremena, ali ne i pravi povratak zime, navodi Severe Weather Europe.
Polarni vrtlog je ogroman sistem hladnog zraka koji kruži oko Sjevernog pola – neka vrsta „zračnog zida“ koji zadržava arktički hladan zrak nad polarnim područjem. Može se zamisliti kao vrtlog hladnog zraka koji se prostire od površine Zemlje do gornjih slojeva atmosfere, na visinu veću od 50 kilometara.
U normalnim okolnostima, stabilan polarni vrtlog znači da hladan zrak ostaje „zarobljen“ na sjeveru, što Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama donosi blaže zimske uslove. Međutim, kada se vrtlog oslabi, podijeli ili raspadne, hladan zrak može krenuti prema srednjim geografskim širinama, što često uzrokuje nagle hladne periode ili snježne oluje, čak i izvan vrhunca zime.
Fenomen stratosferskog zagrijavanja može snažno utjecati na polarni vrtlog. Kada se stratosfera iznad Arktika naglo zagrije, vrtlog se može raspasti ili podijeliti na više jezgara, mijenjajući smjerove vjetrova i pokrećući neuobičajene vremenske obrasce širom sjeverne hemisfere. Upravo takav događaj događa se sada: dok se hladniji zrak kreće prema Americi, Evropa će u prvim danima imati toplije, a potom umjereno svježije vrijeme.
PREUZETO