Bez obzira pati li vas ravan derriere ili jednostavno želite malo više napuniti traperice, ima nade za ljude koji žele punije stražnje dijelove. Utvrđeno je da određena hrana, posebno ona bogata zdravim masnoćama i proteinima, pomaže u stvaranju okruglog zaleđa.
Evo nekoliko namirnica koje će vam povećati stražnjicu: • Avokado i druge zdrave masti na biljnoj bazi. Mononezasićene masti, koje se nalaze u biljnoj hrani poput avokada, zdravi su izvori masti koji dovode do zaobljenijeg stražnjice. Uz to, ove vrste masti mogu spriječiti debljanje u središnjem dijelu, čineći tu zadnjicu još uočljivijom.
• Orašasti plodovi . Uz obilje zdravih masnoća, proteina i vitamina, orašasti plodovi su super hrana svima koji žele izgraditi mišiće. Odaberite sorte s nižim natrijem kako biste izbjegli neugodno nadimanje i zadržavanje vode.
• Cjelovite žitarice . Cjelovite žitarice mogu biti kaloričnije, ali imaju i više hranjivih sastojaka. Cjelovite žitarice imaju zdrave masnoće, puno vitamina i sjajan su izvor vlakana.
• Grčki jogurt . Ova mliječna poslastica nije samo ukusna, već je i sjajan izvor proteina. Odaberite jogurt s malo masnoće ili nemasni kako biste izbjegli debljanje po cijelom tijelu, a ne samo na stražnjoj strani.
• Plodovi mora . Ribe poput tune i lososa niskokalorične su, ali prepune zdravih masti, proteina i vitamina. Sve ove dijetalne komponente podržavaju zdravu mišićnu strukturu i ženski oblik pješčanog sata.
• Proteinska pića i barovi . Za mnoge su žene prava prepreka u izgradnji glutealnih mišića proteini. Proteini su nužni građevni blok mišića; vaši čučnjevi i rad nogu neće dovesti do veće stražnjice bez ovog esencijalnog hranjivog sastojka. Ako sumnjate da ne unosite dovoljno proteina, možda je vrijeme da dodate proteinsku pločicu, piće ili neki drugi dodatak.
Iako će vam ova hrana povećati stražnjicu, najbolje učinke imat će ako se koriste zajedno s vježbom. Kombiniranje prehrane bogate ovom hranom sa čučanjima, iskorom i drugim glutealnim vježbama osigurat će zaobljenije, čvršće i vruće stražnje dijelove.
Čuvena neurološkinja otkriva 4 načina da izbegnete senilnu demenciju u starosti.
Mnogi ljudi starost zamišljaju kao vreme odmora i mira, ali se retko zapitaju koliko je u tom periodu važno očuvati ne samo fizičko zdravlje, već i mentalnu jasnoću. Jer kvalitet života u poznim godinama u velikoj meri zavisi od toga koliko nam je um bistar, stabilan i aktivan.
Demencija nije isto što i povremena zaboravnost koja dolazi s godinama. To je ozbiljno stanje koje utiče na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Iako se često smatra neizbežnim delom starenja, savremena istraživanja pokazuju da se njen razvoj može usporiti – a u nekim slučajevima čak i sprečiti.
Ova teška neurodegenerativna bolest može oduzeti čoveku sposobnost da živi samostalno, komunicira i brine o sebi. Osoba sa demencijom može prestati da prepoznaje bližnje, da se snalazi u prostoru, pa čak i da obavlja osnovne radnje. Na simboličan način, starija osoba ponovo postaje dete – zavisna od tuđe pomoći.
Zašto mozak slabi – i kako to možemo promeniti
Naučnici danas istražuju brojne faktore koji utiču na razvoj demencije. Među njima su genetske predispozicije, način života, ishrana, ali i prethodne infekcije, naročito one koje ostavljaju posledice na nervni sistem.
Mnogi ljudi koji su u poslednjim godinama preležali virusne bolesti primećuju dugotrajan umor, poremećaje sna, slabiju koncentraciju i kognitivne teškoće. Iako su ova saznanja još uvek predmet istraživanja, jedno je sigurno – zdravlje mozga zahteva stalnu pažnju i prevenciju.
Foto: Profimedia
Pored bioloških faktora, postoji još jedan presudan element: korišćenje kognitivnih resursa. Mozak je centralni komandni organ tela i, ukoliko se ne koristi redovno, počinje da slabi.
Taj proces može se uporediti sa mišićnom atrofijom: ako ne vežbate, mišići slabe; ako ne “vežbate” mozak, pamćenje, razmišljanje i sposobnost učenja postepeno se pogoršavaju.
Dobra vest je da se starenje ne može zaustaviti – ali se može usporiti i učiniti kvalitetnijim.
Kako zaštititi mozak i smanjiti rizik od demencije
Baš kao što telu treba fizička aktivnost, mozgu je potrebna stalna mentalna stimulacija. Učenje, rešavanje problema i usvajanje novih veština pomažu mozgu da ostane funkcionalan dugi niz godina.
Foto: Shutterstock
1. Pokret – gorivo za mozak
Fizička aktivnost je jedan od najefikasnijih načina prevencije demencije. Kretanje poboljšava cirkulaciju, a samim tim i dotok kiseonika i hranljivih materija u mozak.
Najkorisnije aktivnosti su:
Hodanje 30–40 minuta dnevno, posebno u prirodi
Ples, koji istovremeno angažuje telo i pamćenje
Plivanje, koje smanjuje stres i aktivira ceo organizam
Joga i vežbe ravnoteže, koje poboljšavaju koordinaciju i koncentraciju
Nije neophodna teretana – važno je kretanje. Čak i kućni poslovi ili rad u bašti imaju pozitivan efekat.
2. Dajte mozgu zadatke
Mozak je poput mišića – bez vežbe slabi. Redovna mentalna stimulacija pomaže očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Preporučuju se:
Čitanje knjiga – nove ideje i reči aktiviraju razmišljanje
Ukrštenice, sudoku i logičke igre
Učenje stranih jezika – jedan od najmoćnijih “treninga” za mozak
Kreativne aktivnosti poput crtanja, muzike ili modeliranja
Najbolji efekat postiže se učenjem nečega potpuno novog – sviranja instrumenta, novih recepata ili digitalnih veština.
Foto: Shutterstock
3. Ishrana – temelj bistrine uma
Hrana direktno utiče na zdravlje mozga. Mediteranska ishrana, bogata zdravim mastima i antioksidansima, pokazala se kao posebno korisna.
Namirnice koje hrane mozak:
Avokado – zdrave masti za neurone
Masna riba (losos, skuša, tuna) – bogata omega-3 masnim kiselinama
Bobičasto voće – snažni antioksidansi
Orašasti plodovi i semenke
Integralne žitarice – stabilna energija za mozak
Kafa i zeleni čaj – umeren unos poboljšava koncentraciju
S druge strane, preporučuje se izbegavanje brze hrane, viška šećera i trans-masti, jer podstiču upalne procese u organizmu.
4. San i stres – tihi neprijatelji mozga
Hronični stres i nedostatak sna ozbiljno oštećuju nervni sistem. Stres povećava nivo kortizola, koji u velikim količinama oštećuje neurone, dok mozak bez kvalitetnog sna nema vremena za oporavak.
“Mit je da se nervne ćelije ne obnavljaju. Sve zavisi od toga da li mozak stalno terate da radi. Ako se mišići ne koriste, oni atrofiraju – isto važi i za mozak.”
Mozak je dinamičan sistem, sposoban za promene tokom celog života. Ta sposobnost se naziva neuroplastičnost – mogućnost stvaranja novih neuronskih veza.
Najvažnije je da aktivnosti budu izazovne. Ne ono što je lako, već ono što zahteva napor: novi jezik, instrument, složen film ili knjiga koju morate da promislite.
Černigovskaja upozorava i na važnost „mentalne ishrane“ – sadržaja koji konzumiramo:
Ako mozak neprestano prima površne i besmislene informacije, ne treba se čuditi kada počne da slabi.
Zaključak
Ako želite da očuvate mentalnu jasnoću u starosti, ne dozvolite mozgu da se “uljuljka”. Izazov je lek. Rad je zaštita. Aktivno razmišljanje je prevencija.
Mozak koji se koristi – ostaje živ, fleksibilan i snažan. A to je najbolja odbrana od demencije i kognitivnog pada.
Mnogi ljudi starost zamišljaju kao vreme odmora i mira, ali se retko zapitaju koliko je u tom periodu važno očuvati ne samo fizičko zdravlje, već i mentalnu jasnoću. Jer kvalitet života u poznim godinama u velikoj meri zavisi od toga koliko nam je um bistar, stabilan i aktivan.
Demencija nije isto što i povremena zaboravnost koja dolazi s godinama. To je ozbiljno stanje koje utiče na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Iako se često smatra neizbežnim delom starenja, savremena istraživanja pokazuju da se njen razvoj može usporiti – a u nekim slučajevima čak i sprečiti.
Ova teška neurodegenerativna bolest može oduzeti čoveku sposobnost da živi samostalno, komunicira i brine o sebi. Osoba sa demencijom može prestati da prepoznaje bližnje, da se snalazi u prostoru, pa čak i da obavlja osnovne radnje. Na simboličan način, starija osoba ponovo postaje dete – zavisna od tuđe pomoći.
Zašto mozak slabi – i kako to možemo promeniti
Naučnici danas istražuju brojne faktore koji utiču na razvoj demencije. Među njima su genetske predispozicije, način života, ishrana, ali i prethodne infekcije, naročito one koje ostavljaju posledice na nervni sistem.
Mnogi ljudi koji su u poslednjim godinama preležali virusne bolesti primećuju dugotrajan umor, poremećaje sna, slabiju koncentraciju i kognitivne teškoće. Iako su ova saznanja još uvek predmet istraživanja, jedno je sigurno – zdravlje mozga zahteva stalnu pažnju i prevenciju.
Pored bioloških faktora, postoji još jedan presudan element: korišćenje kognitivnih resursa. Mozak je centralni komandni organ tela i, ukoliko se ne koristi redovno, počinje da slabi.
Taj proces može se uporediti sa mišićnom atrofijom: ako ne vežbate, mišići slabe; ako ne “vežbate” mozak, pamćenje, razmišljanje i sposobnost učenja postepeno se pogoršavaju.
Dobra vest je da se starenje ne može zaustaviti – ali se može usporiti i učiniti kvalitetnijim.
Kako zaštititi mozak i smanjiti rizik od demencije
Baš kao što telu treba fizička aktivnost, mozgu je potrebna stalna mentalna stimulacija. Učenje, rešavanje problema i usvajanje novih veština pomažu mozgu da ostane funkcionalan dugi niz godina.
1. Pokret – gorivo za mozak
Fizička aktivnost je jedan od najefikasnijih načina prevencije demencije. Kretanje poboljšava cirkulaciju, a samim tim i dotok kiseonika i hranljivih materija u mozak.
Najkorisnije aktivnosti su:
Nije neophodna teretana – važno je kretanje. Čak i kućni poslovi ili rad u bašti imaju pozitivan efekat.
2. Dajte mozgu zadatke
Mozak je poput mišića – bez vežbe slabi. Redovna mentalna stimulacija pomaže očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Preporučuju se:
Najbolji efekat postiže se učenjem nečega potpuno novog – sviranja instrumenta, novih recepata ili digitalnih veština.
3. Ishrana – temelj bistrine uma
Hrana direktno utiče na zdravlje mozga. Mediteranska ishrana, bogata zdravim mastima i antioksidansima, pokazala se kao posebno korisna.
Namirnice koje hrane mozak:
S druge strane, preporučuje se izbegavanje brze hrane, viška šećera i trans-masti, jer podstiču upalne procese u organizmu.
4. San i stres – tihi neprijatelji mozga
Hronični stres i nedostatak sna ozbiljno oštećuju nervni sistem. Stres povećava nivo kortizola, koji u velikim količinama oštećuje neurone, dok mozak bez kvalitetnog sna nema vremena za oporavak.
Za bolji san i manje stresa:
Šta kaže nauka: mozak voli izazove
Neurološkinja Tatjana Černigovskaja često naglašava da je stalna stimulacija ključ očuvanja mozga:
“Mit je da se nervne ćelije ne obnavljaju. Sve zavisi od toga da li mozak stalno terate da radi. Ako se mišići ne koriste, oni atrofiraju – isto važi i za mozak.”
Mozak je dinamičan sistem, sposoban za promene tokom celog života. Ta sposobnost se naziva neuroplastičnost – mogućnost stvaranja novih neuronskih veza.
Najvažnije je da aktivnosti budu izazovne. Ne ono što je lako, već ono što zahteva napor: novi jezik, instrument, složen film ili knjiga koju morate da promislite.
Černigovskaja upozorava i na važnost „mentalne ishrane“ – sadržaja koji konzumiramo:
Ako mozak neprestano prima površne i besmislene informacije, ne treba se čuditi kada počne da slabi.
Zaključak
Ako želite da očuvate mentalnu jasnoću u starosti, ne dozvolite mozgu da se “uljuljka”. Izazov je lek. Rad je zaštita. Aktivno razmišljanje je prevencija.
Mozak koji se koristi – ostaje živ, fleksibilan i snažan. A to je najbolja odbrana od demencije i kognitivnog pada.