Iako je tehnologija na farmi savremena, izmuzišta automatizovana, a radni uslovi daleko bolji nego što mnogi zamišljaju ovaj posao, i na najvećim govedarskim farmama u Bosni i Hercegovini suočavaju se s istim problemom – nedostatkom kvalitetne radne snage. Ni farma Arifagić Investment iz Kozarca, jedna od najmodernijih u zemlji, ne uspijeva lako pronaći radnike.
Vlasnik, Jusuf Arifagić, nastoji održati proizvodnju uprkos nestabilnom ambijentu u kojem se nalazi domaća poljoprivreda.
„Zaposlio bih odmah tri radnika. Imam slobodna mjesta u izmuzištu i u štali“, kaže Arifagić, dodajući da je sve teže pronaći ljude koji žele raditi i koji mogu savladati osnovna znanja potrebna za rad na savremenoj farmi, gdje poslovi više nisu teški fizički rad, piše Agroklub.
Dva dana rada, dva dana slobodno
Organizacija posla, objašnjava Arifagić, više je nego korektna: radnici u izmuzištu rade dva dana, pa imaju dva slobodna.
„Dolaze ujutro u 6 sati, završavaju do 13:30, potom ponovo dolaze u 18 i rade do oko 21:30. Mjesečno rijetko ko premaši 120 do 130 radnih sati, a prosječna plata ne pada ispod 1.500 KM, uz topli obrok od oko 250 KM. Ipak, kvalitetne radne snage nema.“
Radnik u izmuzištu, kaže on, mora imati osnovno znanje o zdravlju krava, mastitisu, izgledu vimena i higijeni. Na farmi je trenutno oko 700 grla stoke i zaposleno 14 radnika.
„Iako TMR hrani, radnik mora nagrnuti hranu pred krave, brinuti o ishrani teladi… Sve je automatizovano, ali i dalje zahtijeva pažnju i znanje“, objašnjava Arifagić.
Dodaje da danas najčešće uspije zaposliti ljude između 55 i 60 godina – „one iz Titovog sistema“ koji, kako kaže, imaju radne navike i odgovornost.
„Samo spominjanje štale ili krava danas je, izgleda, sramota. Kao da je sramota raditi u poljoprivredi. Ne znam da li nas smatraju manje vrijednim, ali vrlo je teško pronaći kvalitetnog radnika“, kaže farmer.
Retrogradni sistem gura zemlju u propast
Arifagić oštro kritikuje stanje u državi i obrazovni sistem, navodeći da on ne prati potrebe moderne poljoprivrede.
„U Bosni i Hercegovini ne postoje programi koji bi učili djecu da upravljaju savremenom mehanizacijom, modernim traktorima s kompjuterskim sistemima. To se mora mijenjati.“
Ističe da BiH ima ogroman neiskorišteni potencijal:
„Nikada u istoriji nismo imali toliko obrazovanih i sposobnih mladih ljudi. Kad bi se znanje pravilno iskoristilo, uveli pravdu i prestali krasti, mogli bismo za četiri godine zaposliti 100.000 mladih stručnjaka.“
Ipak, upozorava da zemlja ide pogrešnim putem:
„Zbog retrogradne politike u zadnjih 25 godina, Bosna i Hercegovina je postala posljednja stanica. Bojim se da će posljednja velika pljačka biti prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima u bescjenje.“
Podsjeća na studiju iz Norveške koja je pokazala da je BiH jedna od posljednjih oaza u Evropi gdje se može proizvoditi organska hrana, jer 80% zemljišta nije zagađeno vještačkim đubrivima.
„Ali mi to uništavamo. Do ušća rijeke uspijemo je toliko zagaditi da ne možeš noge oprati u njoj“, kaže on.
Na kraju upozorava:
„Ima li ova država ikakve robne rezerve? Ne daj Bože da se desi bilo kakva havarija — ako nam zaustave uvoz žita, za 15 dana bi bili gladni.“
preuzeto