Žena Linda Kerol Forest 60 godina života provela je neznajući da je zapravo Grkinja imena Eftihija Nula Troter
Pedestih godina prošlog veka, u Grčkoj koja se još uvek oporavljala od Drugog svetskog rata i razarajućeg građanskog sukoba, američki supružnici bez dece, Džejms i Rut Forest, odlučili su da usvoje dete iz Atine. Iz sirotišta su im poverili osmomesečnu devojčicu po imenu Eftihija, uz objašnjenje da je njena majka umrla na porođaju.
Uskoro su malu Eftihiju odneli u Teksas, gde je postala Linda Kerol Forest. Odrastala je u toplom domu, uz brižne roditelje i život pun ljubavi. Međutim, duboko u sebi, Linda je uvek osećala potrebu da sazna odakle potiče i ko su joj pravi roditelji.
Tajna mreža usvajanja
U galeriji pogledajte fotografije:
Eftihija Nula Troter Foto: Printscreen/YouTube/VICE Greece
Njeno usvajanje nije bilo izolovan slučaj. Tokom pedesetih, u Grčkoj je delovala organizovana mreža posrednika — sveštenika, advokata i članova organizacije POGO (Roditelji grčke siročadi) — koji su omogućavali odlazak desetina beba u Sjedinjene Države, najviše u Teksas i okolne oblasti.
Tadašnja Grčka bila je zemlja siromaštva, ratnih gubitaka i društvene stigme prema samohranim majkama. Hiljade dece završavalo je u sirotištima ili u rukama posrednika koji su usvajanja pretvarali u unosan posao. Transakcije su često formalno odobravali sudovi, ali iza papira krile su se trgovine “ljudskim životima”, po cenama između 2.500 i 5.000 dolara po detetu — iznose koji su tada predstavljali pravo bogatstvo.
Potraga za istinom
Nakon što su joj usvojitelji preminuli 2015. i 2017. godine, Linda je odlučila da potraži svoje korene. Uz pomoć advokata i velikog strpljenja, uspela je da dođe do starog dokumenta iz atinskog sirotišta, koji je otkrio da se njena majka zvala Harikleja Nula i da je poticala iz sela Stranoma u oblasti Nafpaktije.
Ubeđena da je majka odavno preminula, Eftihija je 2017. godine doputovala u Grčku — i doživela neverovatno otkriće. Harikleja je bila živa. Njihov susret bio je dirljiv i potresan, simbol pomirenja i života jačeg od sudbine.
Od lične priče do misije
Od tog trenutka, Eftihija Nula Troter posvetila je svoj život pomaganju drugima koji su prošli sličan put. Osnovala je humanitarnu organizaciju „The Eftychia Project“, koja besplatno pomaže usvojenim Grcima širom sveta da pronađu svoje biološke porodice.
Procene govore da danas između 4.000 i 5.000 ljudi grčkog porekla — najviše u Sjedinjenim Državama i Holandiji — potiče iz takvih usvajanja. Eftihija je više od trideset puta putovala između Teksasa i Grčke, organizujući susrete i DNK testiranja. U junu 2025. imala je i četvrti godišnji skup usvojenih Grka u Las Vegasu, gde se okupljaju ljudi sa sličnim sudbinama, dele priče, suze i nadu.
Skandali koji su otkrili istinu
Sistem „brzinskih“ usvajanja bio je praćen brojnim aferama. Najpoznatiji slučaj izbio je 1959. godine kada je The New York Times objavio vest o hapšenju sudije iz Njujorka i bivšeg predsednika AHEPA-e, Stivena Skopasa, optuženog da je posredovao u prodaji grčkih beba za 2.500–3.000 dolara. Iako je kasnije oslobođen, skandal je potresao javnost.
Još veći slučaj otkriven je 1962. godine u sirotištu „Sveti Stilijan“ u Solunu, gde je osoblje godinama nezakonito davalo decu na usvajanje. Iako su neki priznali krivicu, većina odgovornih izbegla je ozbiljne kazne. Taj slučaj označio je početak kraja čitave te „industrije“.
Novo poglavlje: povratak državljanstva
Posle decenija ćutanja, 2. maja 2025. godine grčka država napravila je istorijski korak. Ministar unutrašnjih poslova Teodoros Livanios potpisao je odluku kojom se usvojenim Grcima iz dijaspore omogućava da ponovo steknu grčko državljanstvo.
Novim pravilima priznaju se različiti oblici dokaza — od izjava sveštenika i bolničkih potvrda do starih knjiga rođenih i dokumenata iz sirotišta. To je prvi put da država zvanično priznaje moralnu i pravnu dimenziju ovih usvajanja.
Saveznici u borbi za istinu
Veliku ulogu u razotkrivanju ovih priča ima profesorka Gonda van Stin, direktorka Odeljenja za grčke studije na Kings Koledžu u Londonu. Njena istraživanja pomogla su mnogima da dođu do dosijea iz starih sirotišta — među njima i samoj Eftihiji.
Jedna od ključnih ličnosti pokreta je i dr Meri Kardaras, profesorka na Državnom univerzitetu Istočne Kalifornije i direktorka Centra Demos. I sama usvojena, osnovala je inicijativu „Nostos for Greek Adoptees“ i napisala knjigu „Ripped at the Root“, u kojoj opisuje istinitu priču jedne usvojene Grkinje, Dine Pulios.
Nasleđe ljubavi i nade
Priča o Eftihiji Nula Troter i hiljadama drugih dece koja su iz Grčke odvedena u svet nije samo svedočanstvo o nepravdi, već i o istrajnosti, praštanju i želji da se povežu izgubljene veze. Danas, zahvaljujući ljudima poput Eftihije, mnogi konačno mogu da izgovore svoje pravo ime — i da pronađu dom koji nikada nisu zaboravili.
KURIR