Oštećenja ovog važnog organa povezana su s lošim funkcionisanjem cijelog organizma – poremećajima elektrolita, povišenim krvnim pritiskom, opterećenjem srca i trovanjem toksinima. Za stanje mokraćnog sistema, iako toga nismo svjesni, u velikoj mjeri odgovara naš stil života. Upoznaj sedam čestih navika koje oštećuju bubrege.
1. Često uzimanje lijekova protiv bolova
Mislite li da su nesteroidni lijekovi protiv bolova i upala, koji su dostupni bez recepta, sigurni i da ne utiču značajno na organizam? Nažalost, u velikoj ste zabludi. Mogu oštetiti bubrežne kanaliće, odgovorne za vraćanje filtriranih hranjivih tvari u krv. Kao rezultat, protok može biti smanjen, što izaziva upalu. Posebno su ugrožene starije osobe i osobe koje se bore s hroničnim bolestima.
2. Pijenje premalo vode
Redovno pijenje vode najbolja je stvar koju možete učiniti za svoje bubrege. Svakodnevno treba unositi najmanje 1,5–2 litre tekućine. Nedovoljna hidratacija rezultira time da je urin gust, s većim koncentracijama minerala i toksina. To doprinosi nastanku bubrežnih kamenaca i infekcija mokraćnog sistema. Gust urin također može iritirati sluznicu mokraćnog mjehura i mokraćnu cijev.
3. Prekomjerno konzumiranje alkohola
Alkohol dehidrira organizam i podiže krvni pritisak, što znatno opterećuje bubrege. Konzumiran u prevelikim količinama, oštećuje i jetru, zbog čega bubrezi moraju intenzivnije čistiti organizam od toksina. WHO ističe da je svaka količina alkohola štetna, a opasno je prekoračiti četiri jedinice alkohola dnevno kod muškaraca i dvije kod žena.
4. Pušenje cigareta
Cigareta sadrži toksine koji negativno utiču i na rad bubrega. Oni izazivaju oksidativni stres i upalu krvnih sudova, uključujući i one u bubrezima.
5. Prekomjeran unos kalorija i gojaznost
S vremenom i s porastom stepena gojaznosti može doći do oštećenja funkcije bubrega. Istraživanja pokazuju da kod gojaznih osoba dolazi do povećanog protoka plazme kroz bubrege i povećanog glomerularnog filtriranja, češće se javlja proteinurija. Prekomjerna tjelesna težina u adolescenciji povećava rizik od prevremene hronične bolesti bubrega. Gojaznost takođe doprinosi razvoju dijabetesa tip 2 i hipertenzije, što direktno povećava rizik od bolesti mokraćnog sistema. Kontrola tjelesne težine i redovna fizička aktivnost ključni su za zaštitu bubrega od oštećenja.
6. Nezdrava ishrana
Štetna za bubrege je i visokoprerađena hrana: mesne prerađevine, kobasice, slatkiši, slani grickalice i svi proizvodi s dugim rokom trajanja. Sadrže velike količine štetnih masti, šećera, natrijuma i konzervansa. Doprinosi gojaznosti i metaboličkim poremećajima. Velike količine natrijuma narušavaju krhku ravnotežu natrij-kalij, koja je važna za pravilno funkcionisanje kardiovaskularnog i mokraćnog sistema. Istraživanja pokazuju da su osobe koje konzumiraju puno visokoprerađene hrane čak 24% pod većim rizikom od bolesti bubrega.
7. Loš kvalitet sna
Postoje veze između nedostatka sna i bolesti bubrega. Spavanje kraće od šest sati ili lošeg kvaliteta (s čestim buđenjem) doprinosi hipertenziji i bolestima srca, narušava metabolizam i može štetno uticati na funkciju bubrega.
preuzeto