Moždani udar se često doživljava kao iznenadno stanje koje dolazi bez upozorenja, ali neurolozi upozoravaju da to najčešće nije slučaj. Kod većine ljudi on je rezultat dugogodišnjeg, neprimjetnog oštećenja krvnih sudova u mozgu — oštećenja koja su danas češća nego ikada.
Prema riječima profesora dr. Ranka Raičevića, predsjednika Udruženja neurologa Zapadnog Balkana, svakih 20 minuta jedna osoba doživi moždani udar, a svakog sata jedna osoba umre. Zbog toga je moždani udar među tri vodeća uzroka smrti u regionu.
Stručnjaci ističu da rast broja moždanih udara proizlazi iz tri svakodnevna faktora:
pretjeranog unosa soli,
pretjeranog unosa šećera i
hroničnog stresa.
So – tihi neprijatelj krvnih sudova
Prevelik unos soli, posebno iz industrijske i restoranske hrane, postepeno povećava krvni pritisak i oštećuje arterije. Doktorka Pinki Čaterpal, neurolog iz bolnice Fortis Vasant Kunj, objašnjava da višak natrijuma čini krvne sudove krutima i suženima, što povećava rizik od začepljenja i moždanog udara.
Visok pritisak sve češće pogađa i mlađe — osobe u tridesetim i četrdesetim godinama koje dugo rade, često jedu gotovu hranu i konzumiraju grickalice ili instant obroke. Ako se unos soli svjesno ne smanji, rizik se s godinama samo povećava.
Šećer – skriveni faktor rizika
Pretjeran unos šećera oštećuje zidove krvnih sudova i povećava rizik od dijabetesa tipa 2. Dodatni šećer nalazi se čak i u “zdravim” proizvodima poput žitarica, proteinskih pločica i sokova. Kada se visok šećer u krvi kombinuje s povišenim pritiskom, arterije brže propadaju.
“Kombinacija hipertenzije i dijabetesa je naročito opasna jer ubrzava oštećenje arterija na više nivoa”, upozorava doktorka Čaterpal.
Stres – skriveni okidač
Čak i uz pažljivu ishranu, hronični stres ostaje veliki rizik. Hormoni stresa poput kortizola i adrenalina povisuju pritisak i ubrzavaju rad srca. Dugotrajan stres iscrpljuje organizam i oštećuje krvne sudove. Uz to, stres vodi ka nezdravim navikama – preskakanju obroka, bržoj hrani, manjku sna i fizičke aktivnosti.
“Stres nije samo mentalan – on ima stvarne fizičke posljedice na krvne sudove i srce”, dodaje Čaterpal.
Današnji način života povećava rizik
Dugi sati sjedenja, neredovni obroci, brza hrana, manjak povrća, šećerni napici, kasni odlazak na spavanje i stalno gledanje u ekrane stvaraju začarani krug. Nezdrava ishrana povisuje pritisak i šećer, stres pogoršava oba, a nedostatak sna sprječava oporavak. Rezultat je gubitak elastičnosti krvnih sudova i veća vjerovatnoća moždanog udara.
Upozoravajući simptomi uključuju:
iznenadnu paralizu jedne strane tijela,
gubitak govora,
opušteno lice i konfuziju.
Prevencija je ključ
Posljedice moždanog udara često su trajne i utiču na govor, pokret i pamćenje, zbog čega je prevencija najvažnija.
Pet jednostavnih koraka može značajno smanjiti rizik:
Smanjiti unos soli i industrijske hrane.
Ograničiti šećer – birati vodu umjesto zaslađenih napitaka.
Kretati se svaki dan – i 30 minuta šetnje pomaže.
Upravljati stresom – disanje, san i pauze bez ekrana.
Redovno kontrolisati pritisak, šećer i holesterol.
“Nisu potrebne drastične promjene – male, ali dosljedne navike mogu dugoročno zaštititi mozak”, poručuje doktorka Čaterpal.
Njena završna poruka glasi: kombinacija soli, šećera i stresa nije bezazlena samo zato što je uobičajena. Ako se ta veza prepozna na vrijeme i promijeni, mogu se sačuvati i život i kvalitet starosti – naročito nakon četrdesete godine života.
Napomena: Sadržaj sa portala ima informativno-edukativni karakter i nije zamjena za konsultaciju sa ljekarom. Prije nego što primijenite bilo koji savjet iz oblasti medicine, obavezno se posavjetujte sa stručnjakom.
PREUZETO