San je osnovni stub zdravlja, jednako važan kao ishrana i fizička aktivnost. Kako poručuje dr Pavlović, „spavanje nije gubitak vremena, već ulaganje u sebe“. Pravilne navike pred spavanje, smanjenje stresa i poštovanje ritma tela najbolji su način da se ponovo uspostavi
Neurolog dr Aleksandra Pavlović istakla je u emisiji „Jutro“ na Prvoj televiziji koliko je san od sedam do devet sati noću ključan za pravilno funkcionisanje organizma. Sve ispod šest sati, upozorava doktorka, predstavlja ozbiljan rizik za mentalno i fizičko zdravlje. Nedostatak sna može dovesti do problema sa koncentracijom, smanjenja imuniteta, povećanja stresa, pa čak i do ozbiljnih kardiovaskularnih oboljenja.
Spavanje, kako naglašava, nije luksuz već osnovna potreba svakog čoveka. Tokom sna telo se regeneriše, nervni sistem „resetuje“, a hormoni balansiraju. Ako taj proces izostane, ceo organizam trpi.
Zašto sve više ljudi ne spava dovoljno
Poremećen san, kako navodi dr Pavlović, danas je vrlo česta pojava, naročito kod ljudi koji vode brz, stresan i dinamičan način života. Istraživanje sprovedeno u 15 evropskih zemalja, uključujući i Srbiju, pokazalo je da čak 80 odsto Evropljana ima problem da prespava celu noć.
Kod Srba je situacija slična — oko trećina stanovništva budi se tokom noći i ne uspeva da nastavi san. Razlozi su brojni: od stresa, anksioznosti i životnih briga, do zdravstvenih problema poput otežanog disanja, sindroma nemirnih nogu ili hroničnih bolova. Žene, prema rečima doktorke, češće pate od nesanice jer su emotivno osetljivije i sklonije preispitivanju i brigama.
Akutna i hronična nesanica
Postoji jasna podela između akutne (kratkotrajne) i hronične (dugotrajne) nesanice.
Akutna nesanica obično traje nekoliko dana ili nedelja i povezana je sa stresnim događajima — gubitkom posla, promenom okruženja, prekidom veze ili bolešću.
Hronična nesanica, s druge strane, traje više od tri meseca, a karakterišu je problemi sa uspavljivanjem, česta buđenja ili prerano ustajanje.
„Ako neko tri ili više dana nedeljno ne spava dovoljno i to stanje traje duže od tri meseca, potrebno je obratiti se lekaru“, upozorava dr Pavlović. Nedostatak sna ne samo da narušava kvalitet života već direktno utiče na sposobnost obavljanja svakodnevnih obaveza, koncentraciju i raspoloženje.
Dr Pavlović naglašava da je za zdrav san najvažniji ritam — odlazak u krevet i buđenje u približno isto vreme svakog dana. Idealno je da se budimo spontano, bez alarma, jer to pokazuje da je organizam odmoran i usklađen s prirodnim bioritmom.
Takođe, dnevna dremka ne može nadoknaditi nedostatak sna tokom noći. Iako kratko odmaranje može privremeno popraviti raspoloženje, ono ne obnavlja duboke faze sna koje su ključne za regeneraciju mozga i tela.
Greške koje pravimo pred spavanje
Najčešće greške koje ljudi prave su — korišćenje mobilnih telefona i računara neposredno pre spavanja, fizička aktivnost kasno uveče i obilni obroci u kasnim satima.
„Najmanje sat vremena pre odlaska u krevet ne bi trebalo vežbati, jesti niti gledati u ekrane“, ističe doktorka. Plavo svetlo koje emituju uređaji ometa lučenje melatonina, hormona sna, i time otežava uspavljivanje.
Preporučuje se da se u večernjim satima telo i um pripreme za san — lagana muzika, čitanje knjige, topla kupka ili jednostavno mirna atmosfera u prostoriji mogu pomoći organizmu da se „umiri“.
Terapije i pomoć stručnjaka
Prema svetskim smernicama, najefikasniji oblik lečenja nesanice je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT). Ova metoda pomaže da osoba promeni način razmišljanja o spavanju, smanji anksioznost i uspostavi zdrave navike koje vraćaju normalan ritam sna. Terapija deluje i mentalno i fizički — pomažući telu da se prirodno umiri bez potrebe za lekovima.
Kada posegnuti za lekovima za spavanje
Na pitanje kada su lekovi za spavanje opravdani, dr Pavlović objašnjava da su hipnotici korisni samo u kratkom roku, u slučajevima akutne nesanice izazvane stresom, tugom ili velikim životnim promenama.
„Ovi lekovi ne bi smeli da se koriste duže od četiri nedelje i nikako na svoju ruku“, naglašava ona. Samoinicijativno uzimanje tableta za spavanje može dovesti do zavisnosti, a dugoročno i do pogoršanja problema.
STIL