Njemački mediji posljednjih dana prepuni su izvještaja o navodno „ekstremnoj zimi“ koja bi, prema najavama, mogla pogoditi zemlju 2025/26. godine. U pojedinim člancima spominju se slike zatrpanih ulica i „najteže zime u historiji“, ali meteorolozi upozoravaju da su takve prognoze potpuno neosnovane kada je riječ o evropskim zemljama.
Gotovo svake godine pojavljuju se slične priče – nekad o „paklenom ljetu“, a nekad o „najhladnijoj zimi ikada“. Takvi tekstovi, kako objašnjava Deutsche Welle, uglavnom služe privlačenju pažnje.
Slabi polarni vrtlog i lažne veze s „arktičkom zimom“
Izvor nagađanja o „ekstremnoj zimi“ bio je članak koji je slabiji polarni vrtlog povezao s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Meteorolog Lothar Bock potvrđuje da bi polarni vrtlog naredne zime mogao biti nešto slabiji, ali dodaje da to ne mora značiti da će uslijediti ledena sezona.
Naime, slab vrtlog ne zadržava hladan zrak iznad Arktika, pa se on ponekad „prelije“ prema Evropi. Ipak, Martin Gad iz meteorološkog centra ARD navodi da nije dokazana direktna veza između slabog polarnog vrtloga i ekstremnih hladnoća. Naprotiv, slab vrtlog obično znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije.
Prognoza za zimu 2025/26 – čista spekulacija
Prema riječima stručnjaka, pouzdane prognoze zavise od brojnih faktora – od temperature okeana i morskih struja do općih atmosferskih obrazaca. Meteorolog Karsten Schwanke jasno poručuje: „Ne znamo kakva će biti zima 2025/26.“
Slično mišljenje dijeli i Bock iz DWD-a, koji navodi da je o takvoj zimi „nemoguće ozbiljno govoriti u oktobru“. Najranije početkom godine može se analizirati kretanje zračnih masa i na osnovu toga procijeniti tendencije, ali ne i dati sigurna predviđanja.
Pouzdanost vremenskih prognoza
Meteorolozi upozoravaju da je vremenska prognoza pouzdana najviše do deset dana unaprijed. Tri dana se mogu predvidjeti relativno precizno, ali što je period duži – tačnost naglo opada. Bock kaže da su očekivanja javnosti prevelika:
„Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće.“
Ekstremne zime – rijetka pojava
Zime koje ostaju upamćene po ekstremnoj hladnoći događaju se statistički otprilike jednom u sto godina. Takva je bila zima 1962/63, najhladnija u 20. stoljeću, kada su mnoge rijeke i jezera u Njemačkoj potpuno zaledile.
Hoće li se nešto slično ponoviti 2025/26? Prema riječima stručnjaka, vjerovatnoća je vrlo mala.
Zaključak je da se o zimi može ozbiljno govoriti tek kada joj se približimo. Prognoze koje najavljuju događaje duže od deset dana unaprijed uglavnom su nepouzdane. Kako i Republički hidrometeorološki zavod često naglašava u prognozama za 30 dana – treba pratiti vremensku prognozu za naredna dva dana, jer je sve ostalo podložno promjenama.
PREUZETO