Kardiolog na Prvoj otkrio 3 znaka koja najavljuju srčani udar! “Svaki četvrti nema simptome”

Objavljeno:

 

Najviše srčanih i moždanih udara dešava se u ranim jutarnjim časovima.

Moždani i srčani udar i dalje su vodeći uzrok smrti u Srbiji, a kardiolog dr Petar Borović u emisiji “150 minuta” na Prvoj objasnio je zašto promene vremena predstavljaju dodatni rizik i na šta moramo da obratimo pažnju.

Srčani udar i unos vode

Kisela voda, Voda
foto: Danila Shtantsov / Alamy / Alamy / Profimedia

– Znate šta, 46 odsto stanovnika Srbije ima povišen pritisak. To je strašan procenat, 47 odsto ima povišene masnoće. Ako se ta dva faktora poklope, rizik od srčanog i moždanog udara naglo raste. A najveći problem je što većina ne pije dovoljno vode, rekao je dr Borović.

Prema istraživanjima, čak 80 odsto ljudi u Srbiji ne unosi dovoljno tečnosti.

– Organizam vapi za vodom da se ne bi stvorio ugrušak. Stariji ne piju, a pritom jako sole hranu. To je pogubna kombinacija, naglasio je kardiolog.

Kako vreme menja naše telo

Promena sa 35 stepeni na 18 utiče na jonsku koncentraciju i vlagu u vazduhu, a to može posebno pogoditi osobe sa anemijom ili povišenim pritiskom.

– Pred oluju ide front pozitivnih jona, to su teški i neprijatni joni. Životinje se sklanjaju, a i ljudi osećaju tegobe. Zbog toga je važno da hranom snizimo pritisak i masnoće, da bi organizam mogao da podnese takve nagle promene, objasnio je dr Borović.

Simptomi infarkta koje ne smemo da ignorišemo

Infarkt, Srčani udar, Srce, Kardiovaskularne bolesti
foto: Profimedia

Najviše srčanih i moždanih udara dešava se u ranim jutarnjim časovima. Kod nekih ljudi simptoma nema – svaki četvrti srčani bolesnik nema nikakva upozorenja. Kod drugih srčani udar daje signale:

bol u levom ramenu koji se spušta niz ruku

bol u vilici ili stomaku

iznenadna slabost ili vrtoglavica

– Odmah se ide kod lekara, nema čekanja. Ako se to dogodi u automobilu – stati i pozvati pomoć. Pravilna ishrana, redovna šetnja, duboko disanje i dovoljno vode su osnova prevencije, poručuje kardiolog.

Šta može da pomogne srcu?

Dr Borović savetuje:

– Šetnja ujutru i uveče, disati duboko, zaštita od sunca, više voća i povrća. Ako ste nervozni, kuvana pšenica je odlična, obiluje vitaminom B. Sameljite orahe, dodajte suvo grožđe. To su mali trikovi koji mnogo znače.

Došao na šišanje, otišao sa dijagnozom raka: Frizer mu je rekao da ide kod lekara, i time mu spasao život

Srce pamti svaku našu naviku – i dobru i lošu. Zato voda, hrana, mir i redovni pregledi nisu luksuz, već spas

ESPRESO

Povezano

Najnovije