U modernom dobu, ekrani su postali sastavni dio naših života. Pametni telefoni, računari, televizori i tableti prate nas od trenutka kada otvorimo oči pa sve do odlaska na spavanje.
Iako nam tehnologija olakšava posao, zabavlja nas i povezuje s ljudima širom svijeta, stručnjaci sve glasnije upozoravaju da predugo svakodnevno vrijeme provedeno pred ekranima može imati ozbiljne posljedice po zdravlje našeg srca.
Nova istraživanja donose zabrinjavajuće podatke
Prema studiji objavljenoj u uglednom časopisu Journal of the American Heart Association, prekomjerno korištenje ekrana, naročito kod djece i mladih, povezano je s povećanim kardiovaskularnim i kardiometaboličkim rizicima.
To znači da oni koji mnogo vremena provode gledajući u ekran imaju veće šanse za razvoj bolesti srca, visokog krvnog pritiska, gojaznosti i dijabetesa tipa 2.
Istraživanje je posebno istaknulo opasnu kombinaciju: dugotrajno sjedenje pred ekranom i nedostatak sna. Kada se tome doda navika kasnog odlaska na spavanje, rizici po zdravlje srca postaju još izraženiji.
Zašto su ekrani problem za srce?
Na prvi pogled, može se činiti da sama činjenica gledanja u ekran ne može biti direktno štetna. Međutim, problem je složeniji i povezan s nizom faktora:
Nedostatak fizičke aktivnosti – dok gledamo u ekran, obično sjedimo ili ležimo. S vremenom, nedovoljno kretanja dovodi do nakupljanja masnoća, slabijeg rada srca i smanjene cirkulacije.
Poremećaj sna – plavo svjetlo koje emituju ekrani ometa lučenje melatonina, hormona odgovornog za regulaciju sna. Loš san direktno utiče na rad srca i krvni pritisak.
Loše prehrambene navike – dugotrajno gledanje u TV ili računar često je praćeno grickanjem visokokalorične hrane, što povećava rizik od gojaznosti i dijabetesa.
Stres i preopterećenje informacijama – stalni priliv informacija s društvenih mreža i vijesti može izazvati anksioznost i hronični stres, koji su poznati neprijatelji zdravlja srca.
Poseban rizik za mlade generacije
Djeca i adolescenti danas provode rekordne sate ispred ekrana – u školi, kod kuće, pa čak i u krevetu prije spavanja. Njihov organizam je još u razvoju, a rani razvoj loših navika može imati dugoročne posljedice. Naučnici upozoravaju da ovakvo ponašanje može “programirati” tijelo da bude manje aktivno i sklonije debljanju, što se prenosi i u odraslu dob.
Kardiolozi napominju da su već uočili sve češću pojavu povišenog krvnog pritiska, povišenog šećera u krvi i holesterola kod mladih ljudi, što je ranije bilo karakteristično uglavnom za stariju populaciju.
Nedostatak sna – tihi ubica srca
Kada se dugotrajno gledanje u ekran kombinuje s kasnim odlaskom na spavanje, nastaje začarani krug. Nedostatak sna povećava nivo kortizola (hormona stresa), remeti metabolizam glukoze i povećava upalne procese u tijelu. Sve to dodatno opterećuje srce i krvne žile.
Studija naglašava da su adolescenti koji su kasno išli na spavanje i provodili više od četiri sata dnevno pred ekranom imali značajno veći rizik od kardiometaboličkih problema u odnosu na vršnjake koji su imali zdraviju rutinu.
Šta kaže nauka o uzročnosti?
Dr. David Horner iz Kopenhagena, jedan od istraživača, naglasio je da se radi o opservacijskoj studiji. To znači da je pronađena povezanost između vremena provedenog pred ekranima i zdravstvenih problema, ali ne i definitivni dokaz da ekrani sami po sebi uzrokuju bolest srca. Ipak, veza je dovoljno jaka da zabrine stručnjake i potakne dodatna istraživanja.
Drugim riječima, možda nisu ekrani direktni “krivci”, već cijeli paket navika koji s njima dolazi – nedostatak kretanja, loš san, nezdrava hrana i stres.
Kako smanjiti rizik?
Dobra vijest je da postoji niz jednostavnih promjena koje mogu značajno smanjiti negativan utjecaj ekrana na zdravlje srca:
Postavite granice – ograničite vrijeme pred ekranom na maksimalno 2 sata dnevno izvan obaveza na poslu ili školi.
Pravite pauze – svakih 30 do 60 minuta ustanite, protegnete se i prošetajte barem 5 minuta.
Bez ekrana prije spavanja – isključite sve uređaje barem sat vremena prije odlaska na spavanje.
Više kretanja – uvedite barem 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno. To može biti šetnja, vožnja bicikla ili lagano trčanje.
Zdrava prehrana – izbjegavajte grickalice ispred TV-a i umjesto toga birajte voće, orašaste plodove ili jogurt.
Roditeljski primjer – djeca najčešće imitiraju odrasle, pa je važno da i roditelji smanje vlastito vrijeme pred ekranima.
Zašto je ravnoteža ključna?
Tehnologija sama po sebi nije loša – ona nam omogućava rad, učenje, zabavu i komunikaciju. Problem nastaje kada izgubi ravnotežu s ostalim aspektima života. Kao što previše hrane može naškoditi zdravlju, tako i previše ekrana može naškoditi srcu.
Cilj nije potpuno izbaciti ekrane iz života, već naučiti kako ih koristiti umjereno i pametno, bez ugrožavanja sna, fizičke aktivnosti i mentalnog zdravlja.
Savremeni način života donio nam je mnoge prednosti, ali i nove zdravstvene izazove. Predugo sjedenje pred ekranom, posebno kada je praćeno lošim snom i manjkom fizičke aktivnosti, ozbiljno ugrožava zdravlje srca i krvnih žila. Naučnici još istražuju sve mehanizme ove veze, ali već sada je jasno da balans i zdrave navike mogu značajno smanjiti rizike.
Ako želimo dug, zdrav i kvalitetan život, vrijeme je da osvijestimo koliko vremena provodimo pred ekranima – i da damo više prostora onome što naše srce zaista voli: kretanju, odmoru i kvalitetnom snu.
odmorimozak