Plavi kitovi – najveće životinje na planeti – sve tiši, naučnici zabrinuti za njihovu budućnost
Plavi kitovi su najveće životinje na Zemlji, ali naučnici izražavaju zabrinutost za njihovu budućnost nakon što su primijetili da su ovi morski sisavci postali znatno tiši.
Za istraživače okeana, pjesme plavih kitova godinama su bile prepoznatljiv zvuk mora, ali sada raste velika zabrinutost jer se čini da ova ugrožena vrsta sve rjeđe “pjeva”.
Istraživanje koje su proveli naučnici iz Istraživačkog instituta akvarija Monterey Bay pokazalo je da je učestalost pjesama plavih kitova pala za gotovo 40% u posljednjih šest godina.
Vjeruje se da plavi kitovi na Zemlji žive milionima godina, ali su tokom 1900-ih skoro potpuno istrijebljeni lovom, sve dok 1966. godine nije uvedena zabrana njihovog ulova.
Danas su i dalje na listi ugroženih vrsta, a uprkos brojnim upozorenjima Davida Attenborougha o nužnosti zaštite okeana, klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem očigledno dovode do pada populacije plavih kitova i smanjenja njihove vokalne aktivnosti.
Toplinski val “The Blob” – otrovne alge i glad kitova
John Ryan, biološki okeanograf iz Istraživačkog instituta akvarija Monterey Bay, pojasnio je da je toplinski val u okeanu, poznat kao “The Blob”, zabilježen 2013. godine, izazvao značajne promjene u hemijskom sastavu mora, omogućivši masovno razmnožavanje otrovnih algi.
“Rezultat je bilo najrasprostranjenije trovanje morskih sisavaca ikada zabilježeno. To su bila teška vremena za kitove”, rekao je Ryan za National Geographic.
Istraživanje je pokazalo da je toplinski val doveo i do drastičnog pada populacije krila i inćuna, primoravši plave kitove na neprekidnu potragu za hranom.
“Kada to sagledamo, to je kao da pokušavate pjevati dok ste gladni. Kitovi su cijelo vrijeme provodili tražeći hranu. Nismo ih čuli kako pjevaju jer su svu energiju trošili na potragu. Jednostavno im nije ostajalo dovoljno vremena, što pokazuje koliko su te godine bile izuzetno stresne.”
I najmanja promjena temperature može biti pogubna
“The Blob” je, prema istraživanju, povisio temperaturu okeana za više od 2,5 °C, što je nanijelo ogromnu štetu morskim ekosistemima.
Koautorica studije, morska biologinja Kelly Benoit-Bird, istakla je:
“Kada imamo ovako ekstremno tople godine i toplinske valove u moru, to nije samo stvar temperature. Cijeli sistem se mijenja – nestaje kril, odnosno planktonski rakovi, a životinje koje ovise isključivo o njima ostaju bez hrane. Takvi toplinski valovi imaju posljedice na čitav ekosistem. Ako kitovi, koji mogu preplivati cijelu zapadnu obalu Sjeverne Amerike, ne mogu pronaći hranu, to je problem ogromnih razmjera.”
Kako se klimatske promjene ubrzavaju, naučnici upozoravaju da bi okeani mogli biti teško oštećeni, te da čak i najmanja promjena temperature može prouzrokovati katastrofalne posljedice za milione živih bića, prenosi Nova.rs.