Papir za pečenje: praktičan saveznik u kuhinji ili skriveni zdravstveni rizik?
Papir za pečenje već desetljećima olakšava pripremu hrane – sprječava lijepljenje, smanjuje potrebu za dodatnim uljem i pojednostavljuje čišćenje posuđa. Ipak, iako vrlo praktičan, sve se češće postavlja pitanje – je li u potpunosti siguran za zdravlje?
Papir za pečenje izrađuje se od celuloze i prolazi dodatnu obradu kako bi postao otporan na vlagu, masnoću i visoke temperature. Najčešće je presvučen silikonom, koji sprječava lijepljenje hrane i omogućava pečenje na visokim temperaturama.
Na tržištu je dostupan u dvije osnovne varijante: izbjeljeni, koji je hemijski tretiran klorom da bi bio bijele boje, i neizbjeljeni papir prirodne smećkaste boje, bez spojeva koji sadrže klor.
Potencijalni rizici po zdravlje
Određene naučne pretpostavke i preliminarne studije ukazuju na moguću povezanost sastojaka papira za pečenje s određenim zdravstvenim rizicima, uključujući i rak, iako podaci nisu konačni i zahtijevaju dodatna istraživanja.
Naime, izbjeljivanje papira klorom može rezultirati nastankom dioksina – spojeva koje Svjetska zdravstvena organizacija klasificira kao potencijalno kancerogene za ljude. Iako se ti spojevi nalaze u vrlo malim količinama, pod utjecajem visokih temperatura mogu dospjeti u hranu. Jednom unijeti u organizam, dioksini se talože u masnom tkivu i mogu ostati godinama, pri čemu se povezuju s hormonskim poremećajima, smanjenom plodnošću, oštećenjem jetre i povećanim rizikom od raka dojke i jetre.
Većina papira za pečenje ima silikonski premaz koji je označen kao “siguran za kontakt s hranom”. Ipak, neka istraživanja sugeriraju da se prilikom pečenja, posebno na temperaturama višim od preporučenih, mogu oslobađati siloksani – spojevi koji se povezuju s hormonalnim poremećajima i potencijalnim kancerogenim učinkom.
Evropska agencija za hemikalije (ECHA) klasificirala je određene oblike siloksana, poput D4 i D5, kao supstance vrlo visokog rizika (SVHC). Iako su silikonske površine općenito stabilne, važno je paziti na kvalitet proizvoda i izbjegavati njihovu višestruku upotrebu.
Papir za pečenje nije za višekratnu upotrebu
Papir za pečenje dizajniran je za jednokratnu upotrebu. Već nakon jednog korištenja, silikonski sloj može početi pucati i otpuštati čestice. Također, većina proizvođača preporučuje maksimalnu temperaturu pečenja od 220 do 230 °C – sve iznad toga povećava rizik od razgradnje silikona i mogućeg prijenosa štetnih supstanci u hranu.
Postoje zdravije i sigurnije alternative
Ako želite smanjiti izloženost potencijalno štetnim hemikalijama, razmislite o dugotrajnijim i ekološki prihvatljivijim zamjenama.
Umjesto papira za pečenje, dovoljno je blago nauljiti pleh maslinovim uljem. Također su odlična alternativa posude od nehrđajućeg čelika – dugotrajne, nereaktivne i lake za održavanje.
Staklene i keramičke posude idealne su za pečenje jer ne ispuštaju nikakve štetne supstance. Tu su i višekratne silikonske podloge, ali je važno birati one koje imaju provjerene sigurnosne certifikate.
Na što treba obratiti pažnju
Ako ipak koristite papir za pečenje, preporučuje se:
birati neizbjeljeni papir, bez klora (tražiti oznake poput “chlorine-free”, “bleach-free”, “non-toxic”, “FSC certified”),
izbjegavati proizvode nepoznatih brendova bez jasno navedene deklaracije,
ne koristiti papir iznad preporučene temperature,
ne koristiti papir više puta.
Iako povremena upotreba papira za pečenje ne predstavlja ozbiljnu opasnost, redovna izloženost visokim temperaturama i višekratna upotreba mogu predstavljati rizik po zdravlje. Srećom, danas postoji mnogo sigurnijih, dugotrajnijih i često isplativijih rješenja.
Zdravlje počinje od svakodnevnih izbora – i u kuhinji. Informisanost i male promjene mogu imati veliki utjecaj.
preuzeto