Postoje mnoge metode za uzgoj krastavaca, ali kada vam neko kaže da svake godine ubere tonu ovog povrća, i to već pola veka, onda znate da vredi obratiti pažnju. Upravo tako govori gospodin Milovan, iskusni baštovan iz sela nadomak Topole, koji tvrdi da nikada nije imao lošu sezonu otkako koristi određeni metod sadnje i nege krastavaca.
Njegova bašta nije ogromna – naprotiv, radi se o dvorištu prosečne veličine – ali količina krastavaca koju iz nje izvlači svakog leta zapanjuje i najiskusnije agronome. Ključ, kako kaže, nije u skupim preparatima niti u hemiji, već u upornosti, pažnji i nekoliko trikova koje je nasledio još od dede.
Prva i osnovna stvar kod Milovanove metode je izbor semena. On uvek koristi domaće, nehibridne sorte, koje su, kako kaže, otpornije i daju ukusnije plodove. Seme pažljivo bira iz prethodnih sezona, ostavljajući samo one plodove koji su najzdraviji i najjači.
Druga stvar koju ne preskače nikad jeste priprema zemlje. Nije dovoljno samo prekopati i posaditi. Zemlju obogaćuje starim kompostom i stajskim đubrivom, ali umereno – “krastavac ne voli previše hranjivih materija odjednom”, kaže on. Važno je da zemlja ostane rahla, da voda može da protiče i da koren ima dovoljno vazduha.
Zatim dolazimo do zalivanja. Milovan ima sistem koji deluje jednostavno, ali je zapravo veoma promišljen. Ne zaliva odozgo, već koristi plastične flaše sa rupicama koje zakopava pored svake biljke. Tako voda ide direktno do korena i biljka je ne pregreva, što je posebno važno tokom vrelih letnjih dana.
Treća važna stavka jeste redovno pinciranje. “Mnogi misle da će imati više krastavaca ako puste da biljka raste kako hoće”, objašnjava Milovan. “Ali, u stvari, tada gubi energiju na lišće i bočne izbojke. Ja redovno skidam one koji nisu plodonosni.”
Takođe, Milovan ima i svoj tajni recept za prirodni sprej protiv bolesti i štetočina. Pravi ga od belog luka, koprive i sode bikarbone. Time prska biljke svakih desetak dana, posebno posle kiše. Kaže da mu ni pepelnica ni lisne vaši više ne prave problem.
Sastojci za prirodni sprej:
1 glavica belog luka
1 šaka sveže koprive
1 kašičica sode bikarbone
1 litar vode
Sastojci se izblendiraju, ostave da odstoje 24 sata, procedi se i koristi za prskanje biljaka ujutru ili predveče.
Još jedna stvar koju Milovan posebno naglašava jeste da krastavci ne vole hladnoću. Sadnju obavlja tek kad je zemlja topla i kada su prošle sve opasnosti od kasnih mrazeva. Ne žuri, jer zna da strpljenje donosi veći rod.
Nadalje, savetuje da se krastavci beru redovno. “Ako ostavite plodove da prerastu, biljka će usporiti s novim krastavcima. Redovno branje stimuliše biljku da nastavi da daje plodove.” On svoje bere svakog jutra, pre nego sunce postane jako.
Milovan ne koristi nikakve hemijske preparate, niti mineralna đubriva. Sve što koristi dolazi iz prirode – kompost, pepeo, kvasac, surutka. Posebno hvali surutku kao sredstvo koje jača biljku i povećava otpornost.
Još jedan njegov savet je sadnja u paru. Krastavce sadi pored bosiljka, nevena i mirođije. Kaže da ove biljke štite krastavce od štetočina, a i zemlja se manje isušuje.
Ova praksa mu je donela stabilan i izdašan prinos čak i u godinama kada su drugi baštovani imali loš učinak. On sam ne prodaje krastavce – sve deli porodici, komšijama i prijateljima. Ali kaže da bi bez problema mogao opskrbljivati celu pijacu.
Kada ga pitaju da li će menjati svoju metodu, samo se nasmeje i kaže: “Zašto bih menjao nešto što mi 50 godina daje rezultat?” I zaista, možda nema naučnu diplomu, ali njegova bašta je dokaz da tradicija i ljubav prema biljkama donose čuda.
Ako želite da ove godine imate više krastavaca nego ikada, možda je vreme da probate ovu proverenu metodu. Jer nekad su najjednostavnija rešenja – najbolja.
PREUZETO