Med se smatra proizvodom koji se može čuvati jako dugo i ne kvari se.
Obično ga čuvamo negdje u našim kuhinjskim ormarićima, ladicama ili policama.
Međutim, pokazalo se da to nije najbolje mjesto za čuvanje meda.
Pčelar je za portal haps objasnio gdje je najbolje čuvati med i da li je zaista istina da je riječ o gotovo neuništivom proizvodu.
Pravilno skladištenje hrane je česta tema razgovora.
I dalje se ispostavi da neke proizvode skladištimo pogrešno.
Sljedeće namirnice najčešće se pogrešno skladište: voće, povrće, mliječni proizvodi, hljeb, začini i ulje.
Često otkrijemo da nešto što smo stavili u frižider uopšte ne bi trebalo da bude tamo, a nešto što smo izostavili treba da se čuva u frižideru.
Ovo se odnosi i na med.
Pretpostavljamo da većina ljudi drži med negdje u kuhinjskim ormarićima, fiokama ili policama.
Ili na kuhinjskom pultu.
Ali da li su ovo zaista najbolja mjesta za med?
Gdje skladištiti med?
Pčelar objašnjava koje je mjesto najbolje za čuvanje meda.
Sobna temperatura nije baš dobra za čuvanje meda.
Najbolja temperatura je ispod 18 stepeni Celzijusa i vrlo često se ti podaci nalaze na etiketama.
Zbog temperaturnih uslova skladištenja, med ne treba držati u frižideru ili blizu izvora toplote kao što su radijator ili šporet.
Stoga je ovaj proizvod najbolje čuvati na suhom, hladnom i zasjenjenom mjestu kao što je ostava ili tamni ormar.
Čvrsto zatvorene staklene i porculanske posude su pogodne posude za čuvanje ovog vrijednog proizvoda.
U njegovom slučaju zaboravite na plastičnu ambalažu.
Može li se med pokvariti?
Med se smatra dugotrajnim proizvodom.
Uglavnom se ne kvari.
Dobar, vrijedan proizvod ima vrlo dug vijek trajanja.
Postoje dvije situacije u kojima se med može pokvariti:
„Prvi je da pčelar može prebrzo da vrti med i da će sadržati više vode nego što je propisano standardima, pa se može pokvariti fermentacijom. Tada se stvara pjena na vrhu i možete osjetiti miris alkohola”, objašnjava on.
Druga situacija se odnosi na dugotrajno skladištenje meda i djelovanje topline.
Nakon toga, u medu se proizvodi supstanca pod nazivom HMF, odnosno hidroksimetilfurfural, koja je prema nekim studijama štetna za ljude” – dodaje.
Kako prepoznati fermentirani med?
Pravilno sakupljen i uskladišten med se ne bi trebao pokvariti.
Međutim, ako jedan od ovih faktora nije zadovoljen, proizvod gubi svoju vrijednost ili se podvrgava fermentaciji.
Fermentirani med je rezultat prerane berbe, kao i unošenja vlage i bakterija u njega, na primjer hvatanjem polizanom kašikom.
Kako prepoznati da nešto nije u redu sa medom?
Proces počinje promjenom okusa, koji pod utjecajem kvasca ima blagi miris na pivo.
Boja meda se također mijenja, a na njegovoj površini se pojavljuje nešto poput pjene s mirisom kvasca.
Ovaj med je pogodan samo za domaće tinkture.
Kako razlikovati pravi med od lažnog
Pčelari najbolje znaju kako možete lako razlikovati pošten domaći med od lažnog, koji je zaista daleko od pravog meda. Stoga smo Filipa Grgulu direktno pitali kako to učiniti!
Jednostavan savjet
Da li je med pravi ili lažni, već možete primijetiti u radnji.
„Prije svega, morate dobro proučiti etiketu. Ako na etiketi piše ‘mješavina meda iz EU i izvan EU’, onda se radi o mješavini čiji kvalitet niko ne može garantirati. Naravno, čak i ako med nije iz Slovačke, to ne znači da ne može biti kvalitetan, ali uvijek morate kontaktom pronaći porijeklo meda. Ako želite biti sigurni i imati pošten med kod kuće, potražite naziv, adresu i kontakt podatke kompanije na etiketi, ili pčelar. I onda se radi samo o povjerenju između vas i pčelara, odnosno firma od koje kupujete med“, savjetovao je Filip Grgula za Dobré noviny.
Znaci pravog meda
Pravi med se također razlikuje od lažnog po svojim karakteristikama.
„Indikacija autentičnosti meda može biti i tzv kristalizacija meda u teglama – mešani cvetni med, med od uljane repice, deteline ili suncokreta kristališe se veoma brzo, čak iu roku od nekoliko desetina dana ili nekoliko nedelja. Ali pazite, na primjer, med od ahata se jako sporo kristališe, nekada treba i godinu dana“, rekao nam je Filip Grgula. Možda ste čak čuli za mjehur zraka u medu koji bi trebao razlikovati njegovu autentičnost, ali gospodin Grgula tvrdi suprotno.
„Ne bih se previše orijentisao po kretanju vazdušnog mehurića u medu, jer to dosta zavisi od sadržaja vode u medu, ali i od okolne temperature – ako se gleda brzina kretanja meda. zračni mehur istog meda ljeti, činiće vam se da je med prerijedak, i obrnuto, zimi lijepo gust na tržištu. Najbolji savjet je vjerovati svom pčelaru“, dodao je.
Kako bi trebalo da izgleda?
„Agavin med je divno bistar, skoro proziran, veoma delikatnog ukusa. Uljana repica, posebno kada je u kremastom obliku, na prvi pogled izgleda skoro kao svinjska mast, ali ima divno blag, ukusan okus. Suncokretov med ima narandžastu boju i blago opor okus. Šumski i medljikavac imaju izrazit ukus, gotovo gorak“, rekao je stručnjak za Dobre novine.
Izbjegavajte greške pri skladištenju
Ako se mrštite zbog činjenice da ne podnosite ukus meda za koji ste ga kupili, možda griješite kada ga čuvate. Ovdje se trebate držati određenih principa koji će vam najbolje pomoći u rješavanju ovog problema.
„Da bi se sačuvao ukus i kvalitet meda, potrebno je med čuvati u dobro zatvorenoj posudi i na tamnom mestu. Kristalizacija meda je njegovo prirodno svojstvo i znak autentičnosti meda. Ako vam treba da med ponovo teče, samo ga uronite u toplu vodenu kupku“, rekao je Filip Grgula iz prodavnice meda CeraMel.
Sretno!
preuzeto