Bez obzira pati li vas ravan derriere ili jednostavno želite malo više napuniti traperice, ima nade za ljude koji žele punije stražnje dijelove. Utvrđeno je da određena hrana, posebno ona bogata zdravim masnoćama i proteinima, pomaže u stvaranju okruglog zaleđa.
Evo nekoliko namirnica koje će vam povećati stražnjicu: • Avokado i druge zdrave masti na biljnoj bazi. Mononezasićene masti, koje se nalaze u biljnoj hrani poput avokada, zdravi su izvori masti koji dovode do zaobljenijeg stražnjice. Uz to, ove vrste masti mogu spriječiti debljanje u središnjem dijelu, čineći tu zadnjicu još uočljivijom.
• Orašasti plodovi . Uz obilje zdravih masnoća, proteina i vitamina, orašasti plodovi su super hrana svima koji žele izgraditi mišiće. Odaberite sorte s nižim natrijem kako biste izbjegli neugodno nadimanje i zadržavanje vode.
• Cjelovite žitarice . Cjelovite žitarice mogu biti kaloričnije, ali imaju i više hranjivih sastojaka. Cjelovite žitarice imaju zdrave masnoće, puno vitamina i sjajan su izvor vlakana.
• Grčki jogurt . Ova mliječna poslastica nije samo ukusna, već je i sjajan izvor proteina. Odaberite jogurt s malo masnoće ili nemasni kako biste izbjegli debljanje po cijelom tijelu, a ne samo na stražnjoj strani.
• Plodovi mora . Ribe poput tune i lososa niskokalorične su, ali prepune zdravih masti, proteina i vitamina. Sve ove dijetalne komponente podržavaju zdravu mišićnu strukturu i ženski oblik pješčanog sata.
• Proteinska pića i barovi . Za mnoge su žene prava prepreka u izgradnji glutealnih mišića proteini. Proteini su nužni građevni blok mišića; vaši čučnjevi i rad nogu neće dovesti do veće stražnjice bez ovog esencijalnog hranjivog sastojka. Ako sumnjate da ne unosite dovoljno proteina, možda je vrijeme da dodate proteinsku pločicu, piće ili neki drugi dodatak.
Iako će vam ova hrana povećati stražnjicu, najbolje učinke imat će ako se koriste zajedno s vježbom. Kombiniranje prehrane bogate ovom hranom sa čučanjima, iskorom i drugim glutealnim vježbama osigurat će zaobljenije, čvršće i vruće stražnje dijelove.
Ovaj karcinom spada među najređe oblike raka, a najčešće pogađa karlicu i dugačke kosti ekstremiteta. Sreća u nesreći, benigni tumori kostiju mnogo su češći od malignih, kažu stručnjaci sa klinike Mejo.
U rak kostiju ne ubrajaju se kancerogena oboljenja koja započnu na drugom mestu u telu, a potom metastaziraju na kost.
Hirurško odstranjivanje je najčešći tretman ovog karcinoma, ali mogu se koristiti i hemioterapija i zračenje, u zavisnosti od tipa i stadijuma kancera kostiju.
Rak kostiju se može razviti na svim kostima. Međutim, istraživanja su pokazala da ovaj malignitet najčešće nastaje na tzv. dugim kostima. Takođe, postoje neki oblici koji se češće javljaju kod dece, a neki koji su učestaliji kod odraslih osoba. Međutim, simptomi su najčešće isti za sve oblike.
KARCINOM NAJČEŠĆE NASTAJE NA TZV. DUGIM KOSTIMAFOTO: SHUTTERSTOCK
Otok, osetljivost u blizini obolelog područja, koje je često meko na dodir
Oslabljena kost sklona prelomu
Umor
Neobjašnjiv gubitak kilograma
Kada treba posetiti lekara?
Obavezno se treba obratiti stručnjaku ako se javi bol u kostima koji se manifestuje na sledeći način:
Prolazi i ponovo se javlja
Pogoršava se noću
Ne ublažava se ni nakon uzimanja analgetika
Tipovi raka kostiju
Karcinomi kostiju dele se na različite tipove u zavisnosti od vrste ćelije u kojoj se rak razvio:
Osteosarkom
Jedan od najčešćih je osteosarkom, kod kojeg kancerogene ćelije formiraju kost. Najčešće se javlja kod dece ili mladih, i to u kostima ruku ili nogu. U retkim slučajevima osteosarkom može da nastane izvan kostiju, i tada se naziva ekstraskeletni osetosarkom.
Hondrosarkom
Ovo je druga najčešća forma karcinoma kostiju, kod kojeg kancerogene ćelije počnu da proizvode hrskavicu. Obično pogađa karlicu, ruke ili noge, a najvčešće se javlja kod sredovečnih ili starijih ljudi.
Juingov sarkom
Najčešće pogađa karlicu, ruke i noge, a češće se javlja kod dece i mladih osoba.
Faktori rizika
Iako nije jasno zbog čega se javlja rak kostiju, stručnjaci su do sada uspeli da otkriju nekoliko faktora koji pojačavaju rizik. To su:
Nasledni sindromi (retki genetski sindromi koja se prenose u porodici mogu sa sobom nositi povećan rizik od raka kostiju, uključujući pre svega Li Fraumenijev sindrom i nasledni retinoblastom, tumor mrežnjače)
Padžetova bolest kostiju (većinom se razvija kod starijih osoba i povećava rizik od kasnijeg razvoja kancera kostiju)
Izloženost radijaciji (izloženost visokim dozama radijacije, koja uključuje i tretman radioterapije za lečenje raka, povećava rizik od razvoja raka kostiju u budućosti)