NA TRŽIŠTU SVE VIŠE LAŽNOG MEDA, KOLIKO JE OPASAN ZA ZDRAVLJE: PČELAR AVDO OTKRIO SVE TAJNE PČELARSTVA

Objavljeno:

Na tržištu Bosne i Hercegovine pojavljuje se sve više lažnog meda koji je opasan za zdravlje. Ovo su potvrdili inspekcijski organi. Pčelari apeluju na građane da budu oprezni i da med kupuju kod pčelara, registrovanih proizvođača meda. U emisiji „Jutro s vama“ gostovao je pčelar Avdo Duranović, član Pčelarskog društva “ROJ” iz Konjica.

Proizvodi mnoge vrste meda i preparata na bazi meda, a kako kaze pčelarstvom se bavi otkad zna za sebe. O tome kakva je ova godina bila za pčelare i kako prepoznati pravi med, Minja Tufo je razgovarala s našim gostom.

Med je sladak, gust i viskozan proizvod specifičnog okusa i mirisa što ga pčele proizvode iz nektara ili drugih slatkih biljnih sokova te im dodaju vlastite specifične tvari pa ga odlažu u saće da sazrije.

Ova namirnica je od davnina poznata čovjeku, vrlo cijenjena zbog njegove nutritivne vrijednosti. Za medom se posezalo i u slučaju bolesti i kada je trebalo zadovoljiti potrebu za slatkim.

Namirnica koju koristimo cijele godine,ali pogotovo u ovim hladnim danima da se ugrijemo. Ono što Avdo ističe je da bi trebali da ga jedemo cijele godine kao hranu, a ne samo kao lijek.

Kakva je godina bila za pčelare?

Kako Avdo navodi prethodne godine nisu bile dobre za pčelare,ali ovo je jedna od boljih godina, odnosno onaj kontinentalniji dio, od Jablanice pa sve do Save. Skroz južni dio je podbacio, jer je bilo sušno proljeće,a također oni pčelari koji nisu selili svoje košnice su podbacili.

  • Mi većinom svi selimo, bez toga nema meda – kaže Duranović.

Selidba podrazumjeva da pčelar ima med koji dolazi sa različitih dijelova, odnosno da svoje košnice seli na različite regije. Avdo zimuje sve pčele u okolini Mostara i uhvati prve cvjetove kadulje i tilovine,tako da on ima šest vrsta meda.

  • Tu se ne vrca med, ali je poticaj za pčele – navodi onaj pčelar.

Jedna pčelija zajednica potroši od 150 do 250 kilograma hrane. Avdo ima oko 600 košnica, a seli ih od Mostara, Posavine pa čak i do Bratunca, sve u cilju kvalitetnijeg meda.Jedan od razloga zašto se košnice sele jeste što se traže lokacije gdje nije zagađeno.

O zabludama koje ljudi imaju i kako prepoznati pravi med

Ako se med klistarizira onda ne valja? Jedna je od najčešćih zabluda o medu.

Ono sto je zanimljivo za Bagremov med jeste da je jako kvalitetan, ali kako Avdo kaže, kod nas ljudi taj med ne vole jer ima prozirnu boju. Bagremov med ako je čist neće se klistarizovati 2 do 3 godine. On je jako dobar je za dijabetičare, odnosno jedini med koji bi oni mogli konzumirati. Preporučuje se 50 grama meda, odnosno jedna kaškica, nekoliko puta na dan.

  • Bagrem dugo stoji nekristalisan. Vrijesak će prvi kristalizovati jer mu je takva tekstura.

Jako je teško prepoznati pravi med, samo jako iskusni ljudi u pčelarstvu mogu to ali po okusu, po izgledu i boji i ne baš. Razlog tome je što je napravljena glukozno-fruktozna masa koja kristališe isto kao i pravi med.Preporučuje da med kupujemo kod nekoga u koga imamo povjerenja i ko je provjeren. Za patvoreni med rađena je analiza gdje je uzeto tri vrste pravog prirodnog meda i jedna patvorenog. Dato je potošačima da konzumiraju i da daju svoje ocjene. Rezultati te analize su zabrinjavajući jer je najviše bodova imao upravo taj patvoreni med.

Med ne trebamo mirisati ili gledati mu boju, najbolji način da se uvjerimo da je med dobar je da ga probamo.

  • Nije med parfen da ga mirišemo, uzmemo kašikicu probamo ga i sve mirise osjetimo. Nažalost došli smo do toga da i hemijske analize teško prepoznaju šta je med a šta nije- navodi Avdo.

Da li je ispravno stavljati med u čaj?

Avdo savjetuje da se med rastvori u nešto mlako. Bio to čaj ili mlijeko nije važno, jedino što je bitno jeste da se ne stavlja u vrelo jer to ubija neke supstance, odnosno stajanjem i grijanjem med gubi neka svoja svojstva. Med ne treba biti direktno izložen svjetlosti, također ne mora biti u frižideru,a najbolje bi bilo čuvati ga na sobnoj temperaturi.

Da li med ima rok trajanja?

Nekada se govorilo i smatralo da med nema rok trajanja, ali posljednjih godina EU ograničava sve pčelare da se med potroši u roku dvije godine.

  • Nas tjera inspekcija, pošto mi težimo da idemo u evropsku uniju , da ako smo vrcali med u augustu 2022.godine stavimo rok tranjaj august 2024.godine.

Također stajanjem i grijanjem povećava se supstanca koja se nalazi u medu a zove se HMF, kako Avdo navodi nećemo se otrovati medom koji dugo stoji, ali je bolje iskoristiti med u dvije godine. Zanimljiva činjenica je da med ne goji i da od 1 do 2 grama na 1 kg tjelesne težine se preporučuje na dan.

(E. Plakalo)

Video pogledajte i OVDJE.

hayat

Povezano

Najnovije