Doktorka Danijela Jeftić iz Hitne pomoći gostovala je na RTS i apelovana na građane da vode računa o svom zdravlju kako se ne bi javile određene komplikacije
Prema nekim istraživanjima, čak 80 odsto pacijenata koji su imali kovid infekciju razvili su jedan ili više dugotrajnih simptoma.
Doktorka Danijela Jeftić je objasnila šta je to akutni koronarni sindrom i kako ga pacijenti mogu prepoznati.
– To je nestabilna angina pektoris koja se javlja u miru, ne samo provocirana fizičkom aktivnošću, to je akutni infarkt koji može biti sa promjenama na jednom segmentu i može da bude naprasna srčana smrt – rekla je doktorka Jeftić.
Upozorila je mlade ljude koji su u najbližoj porodici imali naprasne srčane smrti da ozbiljno povedu računa o svom zdravlju, uključujući strogu kontrolu pritiska, šećera, masnoće i da ostave pušenje.
U postkovid periodu, kaže, imamo diseminovane tromboze, tromboze koje nastaju poslije jednog mirnog perioda, zatim povećanu sklonost ka zgrušavanju krvi što govori da je kovid jedno sistemsko oboljenje koje zahvata različite organe, ne samo pluća nego i srce i krvne sudove.
– Pričali smo o stomačnoj gojaznosti, o obimu preko 90 cm za muškarce i 84 cm za žene, o stomaku i salu koje luči citokine, o mnogostrukom uvećanju mogućnosti za trombozu na najrazličitijim mjestima – rekla je doktorka Jeftić.
Navela je da je prethodnih dana bilo dosta moždanih i srčanih udara, kao i ugrušaka u rukama i nogama.
Gubitak cirkulacije, jak bol, hladan ekstremitet, ili oticanje znak je da se javite ljekaru, istakla je doktorka.
Prema njenim riječima, infekcije pluća veoma često dovode do kasnijih fibroza.
Podsjetila je da komplikacije u ko.vid fazi nastaju u drugoj nedelji bolesti. Veoma često se, kaže doktorka, dešavaju i aritmije, ubrzan i nepravilan rad srca i upale srčanog mišića, miokarditis, kao i različiti izlivi u pluća.
Podsjeća da postkovid faza traje od tri do šest mjeseci i ponavlja da se pacijenti postepeno, nikako naglo, vraćaju svakodnevnim aktivnostima.
– Bez odlaska u teretanu, ne naglo opterećenje organizma, nego umjereno kretanje, zatim pacijenti treba da ostave cigarete, da u ishranu uključe maslinovo ulje, vlakna i sve ono što može da bude saveznik u opštem podizanju imunološkog odgovora, odnosno smanjenju cereaktivnog proteina koji se javlja prilikom upala – rekla je doktorka Jeftić. (novi.ba)