Moždani udar označava prestanak funkcionisanja određenih grupa moždanih ćelija (oštećenje moždanog parenhima), a nastaje uslijed nedostatka hranljivih materija i/ili kiseonika.
Ukoliko primijetite neuobičajene senzacije koje se dešavaju u vašem organizmu, jako je bitno da ih na vrijeme prepoznate, jer moždani udar može da dovede do:
– oduzetosti pojedinih dijelova tijela;
– poremećaja govora;
– ispada pojedinih vrsta osjećaja;
– smetnji u koordinaciji pokreta i hoda ili raznim psihičkim ispadima i poremećajima svijesti, a u skoro 33% slučajeva dolazi do fatalnog ishoda.
Vrste moždanih udara
Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 85% moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju). Oko 15% moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga.
Kako nastaje moždani udar?
Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza. Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stjenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stjenke krvne žile. Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, u dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći.
Upozoravajući znaci prije moždanog udara
Određenom broju moždanih udara prethode “upozoravajući znaci” – prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju:
– Trnjenje ruku ili nogu;
– mučnina, povraćanje;
– kratak dah, štucanje;
– slabost motornih funkcija ili utrnutost jedne polovine lica ili tijela;
– iznenadna pojava vrtoglavice sa nemogućnošću hodanja i stajanja, koja je praćena nagonom na povraćanje i povraćanjem, a pogoršava se sa promjenom položaja glave i tijela ili poslije fizičkog napora;
– nagle pojave glavobolje, najčešće sa početkom u potiljačnom predelu koje mogu biti praćene pojavom slabosti pojedinih delova tela, povraćanjem ili izmenom stanja svesti;
– otežano izgovaranje pojedinih riječi, nemogućnost govora ili nerazumijevanje tuđeg govora;
– poremećaji vida: pojava duplih slika, potpuni gubitak vida na jednom ili oba oka, suženje vidnog polja itd.
Napomena:
Čuvajte sebe i redovno se kontrolišite. (novi.ba)