Jedna krvna grupa stavlja vas u rizičnu skupinu za nastanak dva najopasnija karcinoma: EVO KOJA KRVNA GRUPA JE U PITANJU

Objavljeno:

Nije jednostavno znanstvenicima otkriti tko je u rizičnoj skupini od razvoja koje bolesti, a samo nekoliko karcinoma ima jaku vezu s genima. No ako znamo što više o ovom problemu i što može uzrokovati razvoj karcinoma, možemo malo više uložiti u prevenciju.

Nedavno su znanstvenici otkrili kako jedna krvna grupa je posebno povezana s većim rizikom od razvoja dvije vrste, posebno smrtonosnih karcinoma, piše portal Eat this, not that.

O KOJOJ SE KRVNOJ GRUPI RADI?

U studiji objavljenoj početkom godine na portalu BMC Cancer, znanstvenici su pregledavali podatke o genotipovima od tisuće stanovnika iz Kine i došli do informacije kako osobe koje imaju krvnu grupu AB imaju i 34 posto veće šanse da će se kod njih razviti karcinom jednjaka, u usporedbi s osobama koje imaju krvnu grupu 0. Došli su i do saznanja da osobe koje imaju krvnu grupu AB imaju i 44 posto veće šanse da će se kod njih razviti rak želuca, a osobe koje imaju krvnu grupu A imaju 37 posto veće šanse za razvojem ove bolesti.

ZAŠTO SU OVE VRSTE KARCINOMA TOLIKO SMRTONOSNE?

Radi se o dva najopasnija raka, a često dolazi do smrtnog ishoda. Oko 20 posto ljudi koji imaju rak jednjaka će preživjeti 5 godina nakon dijagnoze, a kod raka želuca se radi o iznosu od 32 posto.

Oboljeli od ovog karcinoma često nemaju znakove bolesti, a svaki drugi oboljeli neće živjeti dulje od jedne godine

Rak jednjaka je visoko na listi najsmrtonosnijih bolesti u cijelom svijetu, a rak želuca u svijetu zauzima peto mjesto najsmrtonosnijih bolesti. Smrtonosni su zato što često nemaju simptoma u ranoj fazi, a kada se otkriju, često su se već proširili na druge dijelove tijela i tako uvelike otežavaju liječenje. prenosi “Novi“.

ŠTO JE KARCINOM JEDNJAKA?

Karcinom jednjaka je maligni tumor s brzom tendencijom širenja u okolinu i ranim metastaziranjem u udaljene organe. Epidemiološki podaci ukazuju da mu je učestalost u porastu. Češći je u muškaraca nego u žena (5-7 puta), u osoba starijih od 60 godina, te u ljudi nižeg socio-ekonomskog statusa. Incidencija karcinoma jednjaka u svijetu je poprilično različita. Ona u zemljama Dalekog istoka prelazi 100/100.000 stanovnika, dok u Hrvatskoj u prosjeku iznosi oko 7/100.000. U početnom stadiju karcinom jednjaka obično ne daje nikakve simptome. Simptom otežanog gutanja se zbog elastičnosti stijenke jednjaka javlja tek kad se širina jednjaka, koja iznosi oko 2 cm, suzi na polovicu ili čak trećinu. Prvo se javljaju smetnje pri gutanju krute, potom polukrute i konačno tekuće hrane i sline. Gubitak na težini se javlja u preko 50% slučajeva. Otežano disanje, gušenje, kašalj, promuklost i bol u grudima ili leđima se javljaju rjeđe i znakovi su već uznapredovale bolesti.

ŠTO JE RAK ŽELUDCA?

Rak želuca najčešće nastaje zloćudnom preobrazbom stanica sluznice želuca. Takav se oblik raka naziva adenokarcinom. On predstavlja 90-95% svih slučajeva raka želuca. Iako učestalost raka smještenog u samom želucu pada, dramatično raste broj slučajeva raka smještenog na prijelazu jednjaka u želudac. Osobito zabrinjava da se ovaj tip raka često javlja u bolesnika mlađih od 40 godina.

Ovo su 4 simptoma osteoporoze, a neke nikad ne bi povezali s tom bolešću

U ranoj fazi raka želuca moguće je ne primijetiti simptome ili samo blage neugodnosti s probavom. “Iako simptomi mogu biti blagi i varljivi, ako ne prolaze ili se pogoršavaju, trebalo bi se odmah uputiti na medicinsku provjeru.”, napominje onkološki kirurg Robert H. Lurie sa Northwestern sveučilišta. U naprednijoj fazi se mogu pojaviti i simptomi poput krvi u stolici, povraćanja, refluksa, gubitka apetita…

“Rizik pojave raka želuca raste sa životnom dobi; uglavnom su to osobe starije od 55 godina. Muškarci dva puta češće obolijevaju od žena. Dugotrajna infekcija bakterijom H. pylori koja živi na sluznici želuca jedan je od primarnih uzročnika raka želuca. Rizik za pojavu raka je veći u osoba koje u obitelji imaju ili su imali oboljelog rođaka, uz neke rijetke genetske poremećaje koji povećavaju rizik pojave raka želuca.” pojasnio je prof. dr. sc. Milorad Opačić za portal Ordinacija.hr

Povezano

Najnovije