Od povišenog krvnog pritiska boluje polovina odraslog stanovništva Srbije, a sve više stradaju i mlađi od 40 godina, upozorava za Informer srpski kardiolog i predsjednik Svjetskog udruženja za vaskularno zdravlje (ISVH) profesor dr Nebojša Tasić!
Osim što je ova bolest sve rasprostranjenija, hipertenzija je i glavni faktor rizika za razvoj infarkta i šloga.
Da stvar bude još gora, godišnje u našoj zemlji umre više od 50.000 ljudi umre od moždanog ili srčanog udara, što je direktna posljedica povišenog krvnog pritiska.
Prema riječima doktora Tasića, bitno je da ljudi idu na preventivne preglede i da kontrolišu svoj pritisak, čak i ako su mladi i potpuno zdravi.
Formula za zdravo srce evropskog udruženja kardiologa
0 – PUŠENJE (nijedna cigareta dnevno)
3 – KILOMETRA šetnje dnevno
5 – OBROKA voća i povrća (400-600gr)
140 – NAJVIŠA dozvoljena vrijednost PRITISKA
5 – GRANICA vrijednosti za HOLESTEROL
3 – GRANICA vrijednosti za LDL (loš holesterol)
0 – GOJAZNOSTI niti šećerne bolesti
– Hipertenzija, odnosno visok pritisak vodeće je kardiovaskularno oboljenje, ali ujedno i faktor rizika za nastanak infarkta i šloga. Zvanični podatak govori da svaka druga osoba, odnosno čak 54,6 odsto stanovnika umre od kardiovaskularnih bolesti, među kojima su najprisutniji infarkt i šlog. Kod starijih je taj broj veći, pa imamo skoro dve trećine građana koji stradaju zbog ovih oboljenja. Međutim, u poslednje vreme imamo i mnogo gori problem, jer se sve više mladih nađe na udaru ovih bolesti, među kojima su i pacijenti između 30 i 40 godina, čak i mlađi. Što je ranije bilo nezamislivo – upozorava prof. dr Tasić i dodaje:
– Pored genetske predispozicije, glavni razlozi za obolijevanje su i nezdrav način života, dijabetes, gojaznost, stres, pušenje… Problem nastaje i kod ljudi koji imaju visok pritisak, ali nemaju nikakve tegobe, kao što su glavobolja, vrtoglavica, zamor… Zbog toga ga često u praksi zovemo i “tihi ubica”, jer tiho i dugotrajno oštećuje krvne sudove mozga, srca, bubrega, jetre, nogu, ruku. Zato je jako bitno, bez obzira na to koliko godina imate i da li ste zdravi, da redovno merite pritisak, idete na preventivne preglede i dođete u HISPA centar za hipertenziju i prevenciju infarkta i šloga. Tu se uradi kompletna personalizovana dijagnostika. Shodno stanju vašeg organizma, dobijete, ukoliko je potrebno, terapiju, zatim način ishrane, plan fizičke aktivnost, antistres program… Sve ono što je bitno jeste da se vide potencijalni problemi, da se aktivno započne preventivno liječenje i spriječi smrtni ishod.
Pogrešno liječenje
Na pitanje koliko ljudi u Srbiji se pravilno liječi od hipertenzije i pije odgovarajuće lijekove on kaže: – Pacijenti uglavnom ne osećaju tegobe jer visok pritisak ne boli, a čak i kada dođu na pregled, skoro polovina zanemari savete lekara, ne uzimaju redovno lekove, troše ih na svoju ruku ili prestanu da ih uzimaju. Dakle, od ukupnog broja bolesnika s povišenim krvnim pritiskom leči se, nažalost, svaki treći, a tek svaki deseti ima adekvatno korigovanu hipertenziju. Zato je osnovna ideja HISPA programa da, između ostalog, povećamo broj ljudi koji pravilno liječi hipertenziju. Naravno, važno je i da vode računa o načinu ishrane, da stabilizuju nivo masnoća i šećera u krvi, da poboljšaju fizičku aktivnost, smanje izloženost stresu. Jer sve to zajedno sa visokim pritiskom čini novu bolest koja se zove kardiovaskularni rizik.
Kada je pritisak opasan?
Kada pritisak pređe vrijednosti 130/80 mmHg, potrebna je česta, gotovo svakodnevna kontrola jer se pokazalo da vrijednosti iznad navedene granice (važilo je 140/90), ukoliko duže traju, mogu da uzrokuju oštećenja mozga, srca, perifernih krvnih sudova. Ugrožen je, zapravo, cijeli organizam i zato je važno hipertenziju otkriti na vrijeme i odmah liječiti. Treba znati i da već oboljeli krvni sudovi i organi podstiču da pritisak raste.
Novi.ba/Informer.rs